Poduzetnici očekuju skuplje izvore financiranja te se pripremaju na još izazovnije poslovno okruženje. Ovisno o branši, kao probleme ističu i tečaj, te PDV. Dio njih investicije i zapošljavanje stavlja na čekanje
Među najuspješnim hrvatskim tvrtkama svakako je riječki Jadran Galenski Laboratorij. Izvršni direktor financijskog i nematičnog poslovanja u JGL-u Dražen Jakšić ističe da je JGL, kao profitabilna tvrtka s kontinuiranim rastom, prepoznata u financijskim krugovima kao stabilna i sposobna uredno podmirivati svoje obveze.
Obveznička izdanja
– Nekoliko posljednjih godina, zahvaljujući svom kreditnom rejtingu kao i intenzivnim izvoznim aktivnostima, JGL svoje poslovanje financira na tržištu kapitala izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira kao i subvencioniranim kreditnim aranžmanima iz programa Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Dakle, obzirom da ne koristimo standardne bankovne aranžmane, prosječna kamatna stopa na ukupne naše izvore financiranja konstantno je znatno niža od tržišne, tumači Jakšić. Što se dostupnosti kapitala tiče, Jakšić napominje da iako je, uslijed krizne situacije na svjetskom financijskom tržištu primjetna pojačana koncentracija banaka na procjenu rizičnosti klijenata što znatno usporava proces odobravanja kredita, ne osjećaju problem u smislu dostupnosti kapitala, posebno stoga jer svoje financijske performanse u smislu profitabilnosti i zaduženosti održavaju na opće prihvatljivim razinama.
Metis d.d. je zadnji kredit koristio 19. kolovoza 2011. godine i to od strane HBOR-a s fiksnom kamatnom stopom od 2 posto za investiciju na području posebne državne skrbi. Od tada nije bilo potrebe za korištenjem kredita od banaka, osim kratkoročne pozajmice na koju smo platili naknadu EURIBOR plus 5 postotnih poena godišnje. Također smo imali kupnju opreme na financijski leasing uz kamatnu stopu od 6,95 posto, odgovorili su iz riječkog Metisa. (B.S.)
– Vrlo je izvjesno da će država, posebno u slučaju urušavanja kreditnog rejtinga, plaćati veću cijenu na svoj dug, što će onda neminovno povećati i razinu kamatnih stopa na dug stanovništva i korporativni dug. Naravno da bi se takav trend reflektirao i na JGL u smislu porasta financijskih rashoda, posebno u segmentu naših aktivnih obvezničkih izdanja čija je cijena direktno vezana uz cijenu državnog duga. Međutim, nadamo se da ćemo i u takvoj situaciji, zahvaljujući svom izvozničkom i bonitetnom statusu, biti u stanju nastaviti kontinuitet u politici zaduživanja i održavanjem postojeće strukture duga donekle zadržati troškove financiranja na prihvatljivim odnosno planskim razinama, ističe Jakšić.
Bit će gore
Predsjednik Uprave Hotela Baška, Mario Jantol, kaže da se kamate na kredite kreću do 7 posto, što do sada i nije bio toliki problem, no s obzirom na situaciju, očekuje da će se uvjeti kreditiranja pogoršati i da će kamate rasti.
– Još nam je veći problem to što smo nade polagali u smanjenje PDV-a, što je bilo i najavljeno, no pokazalo se da je to obećanje bilo ludom radovanje. PDV nam je još i povećan. Očito da ne treba ništa očekivati niti ikome vjerovati. Jednu je vladu zamijenila druga koja je još pronašla dodatni način kako da optereti privredu. Blokirali smo sve investicije, ne planiramo ni ulaganja, ni zapošljavanje, bit će samo gore, pesimističan je Jantol.
Predsjednica Uprave PIK-a Rijeka Dora Ravnić ističe kako je PIK d.d. Rijeka za sada stabilna tvrtka, no, dodaje, svakako je izazov za njezino poslovanje opterećenje kreditima, ukoliko dođe do pogoršanja kreditnog rejtinga.
– Dosadašnje investicije su djelomično financirane iz vlastitih izvora, a dio iz kredita. Ugovorene kamatne stope po većini kredita vezane su za EURIBOR, te krediti odnosno kamate ovise o europskoj regulatornoj kamatnoj stopi. Dio kredita PIK koristi preko HBOR-a s kojim je ugovorena fiksna kamatna stopa. Ukoliko dođe do nastavka negativnih kretanja u zemlji, osobito daljnjeg deflacijskog procesa, odnosno pada prodajnih cijena, uz istovremeno povećanje inputa i obveza po kreditima što svakako multiplicira negativan efekt na poslovanje, a ugrožena je i realizacija planiranih investicija. Najveća je opasnost tečaj kune. Ako tečaj prijeđe 7,6 kuna što je mnogo veći problem koji čak ni najavljeno smanjenje parafiskalnih nameta i doprinosa neće moći neutralizirati. Bez značajnijeg troškovnog rasterećenja u pogledu doprinosa i parafiskalnih nameta, neće biti financijskog potencijala za investicije i razvoj, tumači Ravnić.
Začarani krug
Goran Brašnić, direktor riječkog Vargona, napominje kako tvrtka ima leasing s kamatom od 6,5 posto. Kaže kako su uspjeli od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a preko Privredne banke Zagreb, financirati investiciju u postrojenja vezanu za smanjenje buke. Kod ove je investicije, od mogućih 20 posto koliko se moglo dobiti bespovratno, tvrtka nepovratno dobila 15 posto investicije, odnosno 150.000 eura čime je realno gotovo pokriven trošak kamate. Inače, na pitanje očekuju li poduzetnici povećanje kamatnih stopa, Brašnić je kazao kako je to u ovom trenutno teško reći iz niza razloga, odnosno čimbenika koji bi mogli utjecati na njihov rast.
– Sve će ovisiti o kreditnom rejtingu Hrvatske. Ako međunarodne bonitetne agencije hrvatske vrijednosne papire svrstaju u »smeće« onda će i kamate vjerojatno rasti. Ipak, ne treba zaboraviti da banke imaju novca kojeg žele plasirati, međutim, poduzetnici se danas puno teže odlučuju ući u kreditni aranžman. S druge strane, banke su pooštrile kreditne uvjete tako da smo u začaranom krugu, kazao je Brašnić.
