RIJEKA » Nakon što je nedavno odlukom američkih regulatora bankarski gigant JP Morgan bio prisiljen platiti čak 13 milijardi dolara kazne, zbog, kako je obrazloženo, obmanjivanja investitora na tržištu nekretnina za vrijeme ove globalne krize, ovaj su tjedan i europska regulatorna tijela »presudila« protiv banaka: s čak 1,7 milijardi eura kaznila je Europska komisija osam financijskih institucija zbog namještanja referentnih globalnih kamatnih stopa – euribora, te libora za japanski jen.

Riječ je o bankama Royal Bank of Scotland (RBS), Barclays, UBS, Deutsche Bank, Societe Generale, JP Morgan i Citibank, te brokerskoj tvrtci RP Martin. Iz Splitske banke, čija je vlasnica Societe Generale, prenose riječi Frederica Oudea, predsjednika Uprave Grupe Societe Generale, koji je izjavio kako ova presuda neće imati nikakva utjecaja na financijske ciljeve Grupe za 2013., te također se neće reflektirati na Splitsku banku. 

   I dok je u ovom slučaju bilo izravnog kršenja zakona, dio zemalja europskog ekonomskog prostora nastoji svoje građane zaštititi i od posljedica ugovora koje su sami potpisivali u jeku kreditnog buma i pod uvjetima koji su se tada činili primamljivi, no kriza je mnoge dovela na prosjački štap. Island je u zaštiti standarda građana, a na štetu banaka, otišao najdalje: tamošnja vlada je u sklopu programa gospodarskog oporavka donijela odluku da se svakom kućanstvu jednostavno otpiše 24 tisuće eura stambenih kredita, a povod je procjena da je hipotekarno opterećenje preveliko. Građani tako neće morati vratiti dio kredita, dok će za dio kroz tri godine biti oslobođeni poreza. Država će pak sredstva za provođenje mjere namaknuti putem poreza na financijske institucije. Drugim riječima, pojačano će oporezovati one koji imaju najviše, a olakšati najranjivijim skupinama. Ne treba posebno ni isticati da je mjera naišla na žestoke kritike MMF-a i Svjetske banke, čijim se naputcima Island ni dosad nije naročito pokoravao. Tamošnja vlada ocjenjuje da će ovim potezom rasteretiti pritiska domaću valutu, poduprijeti štednju te povećati BDP. 

   Mnoge pak države u kojima su banke nudile ili nude kredite u švicarskim francima, dok su im valute vezane uz euro, nastoje građanima olakšati otplatu tih kredita uslijed jačanja franka prema euru. Najdalje je tu otišla Mađarska, koja jednostavno ukida valutnu klauzulu. 

   Hrvatska klauzulu ne ukida. Ipak, korisnicima stambenih kredita u francima rate bi od 1. siječnja trebale pasti za oko 20-ak posto, uslijed razrezivanja niže kamatne stope.