Zaduženost kod banaka najviše su smanjila poduzeća koja im sada duguju oko 107 milijarda kuna, ili 3,8 posto manje nego prije godinu dana. Građani su se razdužili za 0,3 posto, a ukupno imaju kredite od 127,1 milijardu kuna
ZAGREB Recesija u Hrvatskoj se nastavlja, a o tome slikovito govori podatak da su banke u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci smanjile kreditiranje za 6,6 milijarda kuna.
Zbog manje potražnje, ukupni krediti kućanstvima, poduzećima i državi stanjili su se za 2,3 posto. U srpnju su iznosili 281,5 milijarda kuna, javili su analitičari RBA, pozivajući na podatke Hrvatske narodne banke.
Zaduženost kod banaka najviše su smanjila poduzeća koja im sada duguju oko 107 milijarda kuna, ili 3,8 posto manje nego prije godinu dana. Građani su se razdužili za 0,3 posto, a ukupno imaju kredite od 127,1 milijardu kuna. Proteklih godina posuđivanje novca je povećavala samo Vlada. Međutim, u posljednjih 12 mjeseci čak i država je smanjila zaduženost kod domaćih banaka za 1,3 posto, pa im je u srpnju dugovala oko 37 milijarda kuna.
Gotovo 27 posto svih kredita su kunski, a ostatak su banke dale uz valutnu klauzulu. Rast kredita poduzećima i stanovništvu posljednji put je zabilježen u ljeto 2012. godine, otkako potražnja za zajmovima neprekidno pada. Analitičari RBA vjeruju da će se dvogodišnji pad nastaviti i do kraja ove godine. »Ukupni plasmani banaka, koji isključuju središnju državu, na kraju godine mogli bi biti oko jedan posto niži nego na kraju 2013.«, procjenjuje RBA.
Nastavak kreditnog stezanja u Hrvatskoj očekuje i Bečka inicijativa, u kojoj sjede predstavnici EK, MMF-a, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, kao i Europske investicijske banke.
Ako se pogleda na što hrvatska poduzeća troše kredite, očito je da sve manje ulažu u budućnost, a sve više za preživljavanje. U prvih šest mjeseci iznos kredita za investicije pao je za 50 posto, kod šest najvećih banaka. Krediti za obrtna sredstva porasli su 33 posto, za restrukturiranje poduzeća 17 posto, a za restrukturiranje dugova čak 83 posto, kaže Bečka inicijativa.
– Većina domaćih faktora upućuje na zaoštravanje kreditnih uvjeta u Hrvatskoj u posljednjih šest mjeseci, a poboljšanje se, u tom pogledu, ne očekuje, kaže Bečka inicijativa u izvješću o kreditiranju banaka u srednjoj Europi, za prvu polovinu 2014. Inicijativa smatra da su kreditni izgledi loši zbog slabih tržišnih izgleda, kapitalnih ograničenja, regulacije i problema nenaplativih kredita kojih u Hrvatskoj ima više od 15 posto.
Hrvatski su bankari u prvoj polovini ove godine smanjili ponudu kredita privatnom sektoru za 17 posto, dok je potražnja za njima pala dvostruko više, čak za 33 posto, upozorava Bečka inicijativa pozivajući se na podatke dobivene anketom među šest najvećih banaka u našoj zemlji. Ti su podaci osjetno gori u odnosu na prosjek država srednje Europe, gdje su kćeri zapadnoeuropskih banaka smanjile ponudu za osam posto, dok je potražnja za kreditima prosječno porasla četiri posto.
Potražnju za kreditima u Hrvatskoj, u prvih šest mjeseci, najviše su smanjila kućanstva, za 67 posto, mala i srednja poduzeća za 17 posto, dok je potražnja velikih kompanija ostala ista. Skočila je jedino potražnja za kratkoročnim kreditima, za 17 posto, a za kunskim kreditima je čak 33 posto veća, prema Bečkoj inicijativi.
