Eurostat

Rast industrijske proizvodnje u lipnju u eurozoni, Hrvatskoj i EU

Hina

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u lipnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za dva posto u odnosu na svibanj



Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji blago je porasla u lipnju, nakon stagnacije u mjesecu ranije, a u Hrvatskoj je rasla drugi mjesec zaredom, pokazali su u srijedu podaci Eurostata.


Industrijska proizvodnja u eurozoni, prema sezonski prilagođenim podacima, uvećana je u lipnju za 0,5 posto u odnosu na mjesec ranije, kada je prema revidiranom podatku stagnirala na mjesečnoj razini, objavio je europski statistički ured.


Istodobno, u EU porasla je za 0,4 posto, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku.




Na oba je područja na mjesečnoj razini jedino porasla proizvodnja energije, i to za 0,5 posto, nakon svibanjskog pada za 2,1 posto u eurozoni i za 2,5 posto u EU.


U ostalim promatranim kategorijama proizvoda zabilježen je pad proizvodnje.


Najviše je pritom pala proizvodnja netrajnih potrošačkih roba u eurozoni, za 1,1 posto. U EU je smanjena 0,4 posto.


Slijedi proizvodnja intermedijarnih proizvoda, s padom od oko 0,9 posto, te kapitalnih proizvoda, čija je proizvodnja smanjena za 0,7 posto u oba područja.


Proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda kliznula je za 0,1 posto u eurozoni, a u EU je pala za 0,4 posto, pokazuje izvješće.


Dvoznamenkasti rast samo u Irskoj


Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao u lipnju je na mjesečnoj razini dvoznamenkastu stopu rasta industrijske proizvodnje bilježila samo Irska, od 13,1 posto.


Slijede Danska i Litva, s rastom proizvodnje od 6,3 odnosno 3,2 posto.


Blizu je i Hrvatska, gdje je industrijska proizvodnja u lipnju prema sezonski prilagođenim podacima porasla za dva posto u odnosu na svibanj, kada je bila uvećana za 4,3 posto, pokazuju tablice Eurostata.


Time njezina proizvodnja raste drugi mjesec zaredom, nakon što je smanjena u travnju za 2,3 posto na mjesečnoj razini.


S druge strane, najviše je pala proizvodnja u Švedskoj, za 5,3 posto. Slijede Finska i Malta s padom industrijske proizvodnje u lipnju za 3,3 posto, te Belgija, gdje je smanjena za tri posto.


Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar.


Pad na godišnjoj razini


Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU u lipnju je pala za 1,2 posto, nakon što je u svibnju u eurozoni smanjena za 2,5 posto, a u EU za 2,1 posto, prema revidiranim podacima.


Najviše je na oba područja u lipnju pala proizvodnja energije, za 7,8 posto u eurozoni i za 8,9 posto u EU. Slijedi proizvodnja intermedijarnih proizvoda, s padom od 6,3 posto odnosno 6,6 posto.


Pala je i proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda, za 5,2 posto u eurozoni i za 6,5 posto u EU.


Proizvodnja je pak porasla u sektoru kapitalnih proizvoda, za 4,4 odnosno 4,8 posto, kao i u sektoru netrajnih potrošačkih roba, gdje je u eurozoni uvećana za 0,2 posto, a u EU za 2,1 posto.


Dvoznamenkasti pad u Estoniji


Među zemljama EU-a, čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, dvoznamenkasti pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u lipnju samo Estonija, za 12,7 posto.


Slijede Bugarska i Belgija, s padom proizvodnje od 9,3 odnosno 7,6 posto.


U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u lipnju prema kalendarski prilagođenim podacima porasla na godišnjoj razini za 2,4 posto, nakon 1,1-postotnog rasta u svibnju. Time i na godišnjoj razini raste njezina proizvodnja drugi mjesec zaredom, nakon što je u travnju bila smanjena za 3,4 posto, pokazuju tablice Eurostata.


Hrvatska je time odmah iza Litve, čiji je rast proizvodnje iznosio 3,4 posto.


Daleko najviše porasla je u lipnju proizvodnja u Danskoj, za 12,3 posto. Slijede Irska i Slovačka s rastom od 8,3 odnosno 3,6 posto.


U skupini s rastom proizvodnje još su samo Češka i Francuska gdje je ona uvećana za 0,8 odnosno 0,2 posto, pokazuju Eurostatove tablice.