ZAGREB – Sve oštrije sankcije Sjedinjenih Država i Europske unije protiv Rusije zbog napada na Ukrajinu bit će iznimno težak udarac za rusko gospodarstvo, slažu se svi analitičari. No, mnogi misle da sankcije neće imati brz učinak na Rusiju, i da Moskva zbog njih neće promijeniti odnos prema Ukrajini.

Povijesno iskustvo pokazuje da sankcije uglavnom nisu imale očekivane učinke na države koje su ih podnosile, jer su ih znale zaobilaziti.

Problem je i u tome što sankcije mogu pogoditi i države koje ih uvode, iako u manjoj mjeri.

Toga je zasigurno bio svjestan i američki predsjednik Joe Biden kada je preksinoć objavio da SAD »stvara koaliciju partnera koji predstavljaju više od polovine globalne ekonomije«, a koja će ograničiti mogućnost Rusije da vodi poslove u dolarima, eurima, funtama i japanskom jenu. Biden očekuje da će sankcije »nametnuti golemu cijenu ruskom gospodarstvu, odmah i tijekom vremena«. No, znajući da su sankcije mač s dvjema oštricama, Biden je naglasio kako su one odvagane tako da »imaju minimalni učinak na SAD i naše saveznike«.

Početak nevolja

Dramatične posljedice već je osjetila glavna ruska burza koja se u četvrtak, na dan napada na Ukrajinu, stropoštala za 26 posto, dok je vrijednost rublja pala na najnižu povijesnu razinu, prema Financial Timesu. To je samo početak nevolja jer su SAD i EU najavili da će sankcijama pogoditi najveće ruske banke i bogate pojedince te obustaviti izvoz u Rusiju naprednih zapadnih tehnologija kako bi otežali modernizaciju njezinoga gospodarstva.

Sve to najvešćuje da će poslovanje ruskih banaka i kompanija sa svijetom biti sve teže, ako ne i nemoguće. Primjerice, ruskim bankama koje raspolažu imovinom od oko tisuću milijardi dolara, Washington i Bruxelles onemogućili su obavljanje transakcija u financijskom sustavu Amerike i Europe, ali i u drugim dijelovima svijeta.

Daleko blaže kazne koje je Zapad protiv Rusije uveo 2014. godine, nakon što je pripojila Krim, izazvale su pad njezinog gospodarstva za tri posto. Ekonomski rast Rusije u posljednjih je osam godina usporio na prosječnih jedan posto godišnje, prema Međunarodnom monetarnom fondu. No, analitičari su uvjereni da će udarac nanovijih sankcija biti daleko jači, izazvati poremećaje u ruskom gospodarstvu, potaknuti inflaciju i dodatno sniziti životni standard Rusa, koji je u proteklih osam godina već pao za 10 posto.

Poučeni kaznama

Međutim, predsjednik Vladimir Putin već godinama priprema zemlju za crne dane. Prema BBC-u, ruska centralna banka je do siječnja ove godine nagomilala devizne rezerve u vrijednosti od 630 milijardi dolara, šeste po veličini u svijetu. U tim rezervama drastično je smanjen udio dolara, povećan udio eura, kineskog juana i ostalih valuta, dok su rezerve zlata u prošlih osam godina udvostručene, popevši se na 2.300 tona. Time je Moskva smanjila ovisnost o dolaru i Washingtonu, pa može ublažiti šok sankcija. Moskva je smanjila i svoje dugove prema Zapadu.

Poučena kaznama iz 2014. godine, Rusija se u gospodarstvu počela sve više oslanjati na vlastite resurse, pa je postala najveći izvoznik pšenice u svijetu. Analitičari očekuju da će spas od najnovijih zapadnih sankcija Putin potražiti u još većoj suradnji s Pekingom, gospodarskoj i tehnološkoj. Lani je trgovinska razmjena među dvjema zemljama dosegnula rekordnih 150 milijardi dolara, a Moskva i Peking razmatraju mogućnost da se dio ruskog plina, koji se sada izvozi u Europu, cjevovodima preusmjeri prema Kini. Peking je prije nekoliko dana objavio da će povećati i uvoz ruske pšenice.

– Možda će trebati dosta vremena, čak i godine, da bi sankcije ranile rusko gospodarstvo, procijenio je Brian O’Toole, bivši savjetnik za pitanja trgovine i sankcija u State Departmentu, govoreći za NBC News. Štoviše, taj stručnjak misli kako bi činjenica da sankcije Rusiju neće smjesta pogoditi, mogla ohrabriti Putina da radikalizira ponašanje, pa i prema Ukrajini.

Goleme štete

SAD i EU nisu ispucali sve moguće sankcije. U pričuvi imaju mogućnost da prekinu uvoz ruske nafte te da isključe Rusiju iz međunarodnog platnog sustava (SWIFT), što bi joj sasjeklo međunarodnu trgovinu. Međutim, promatrači kažu da će SAD i EU teško upotrijebiti ta posljednja u nizu ekonomskih oružja jer bi ona pogodila i Amerikance, i Europljane, u obliku još skupljih energenata i još više inflacije. Već i postojeće sankcije nanijet će goleme gospodarske štete Rusiji, a djelomice i onima koji ih nameću.

– Zamisao da SAD može nametati sankcije i da sam neće platiti cijenu, to nije vjerojatno, kaže Ben Coates, američki profesor povijesti ekonomskih sankcija. »Možda ćemo o sankcijama za pet godina, za godinu dana ili čak za nekoliko mjeseci misliti puno drukčije od onog što mislimo danas«, kazao je Coates.

Rusija će dodatno zaostati za razvijenima

Svaki dan rata u Ukrajini mogao bi Rusiju stajati desetke milijuna dolara, a obnova uništene infrastrukture u luhanskoj i donjeckoj oblasti zahtijevat će oko 17,3 milijarde dolara tijekom tri godine, objavila je Novaja Gazeta, jedan od rijetkih preostalih neovisnih medija u toj zemlji, pozivajući se na službene izvore.

Zbog najnovijih zapadnih sankcija Rusija bi mogla pasti u recesiju ili stagnaciju te dodatno gospodarski zaostati za razvijenim zemljama, prema pisanju tog lista koji je jučer izašao na ruskom i ukrajinskom jeziku, a njegov glavni urednik je Dmitrij Muratov, dobitnik Nobelove nagrade za mir.

Dionice na ruskoj burzi pale su 24. veljače za 33 posto, najviše od krize iz 2008. godine, a tržišna vrijednost triju najvećih tvrtki u zemlji – Gazproma, Rosnjefta i Sberbanka – srezana je za oko 76 milijardi dolara, prema tom listu. Pad rublja i sankcije povisit će inflaciju u zemlji na 10 do 15 posto do kraja ove godine, procjenjuje Novaja Gazeta, podsjećajući da je prošlogodišnji rast cijena iznosio 8,4 posto. List očekuje poskupljenje uvozne opreme, lijekova i odjeće. U nekim trgovinama, kaže, cijene elektronike već su porasle za 30 posto.