DOBRE VIJESTI

Počela proizvodnja u kutinskoj Petrokemiji, doznajemo detalje

Orjana Antešić

Foto Nikola Cutuk/PIXSELL

Foto Nikola Cutuk/PIXSELL

Petrokemija je najveći potrošač plina u Hrvatskoj, u uvjetima pune proizvodnje na kutinske pogone otpada između 20 i 25 posto ukupne potrošnje



Nakon što su prije sedamnaest mjeseci divljajuće cijene plina zamrznule pogone kutinske Petrokemije, novi većinski vlasnik, turska Yildirim grupa, odlučila je pokrenuti proizvodnju i prošlog vikenda u ovoj tvornici startala je proizvodnja amonijaka, a sada je u radu i postrojenje KAN-1.


Do kraja mjeseca, kako je objavila uprava ovog kutinskog giganta, i druga postrojenja za proizvodnju finalnih proizvoda KAN-a, uree i AS gnojiva postupno će početi s radom.


Glavni povjerenik Sindikata energetike, kemije i nemetala (EKN) u Petrokemiji d.d. Davor Rakić kaže da trenutna cijena plina, koji je ključna sirovina za proizvodnju, još uvijek nije na razini koja osigurava pozitivno poslovanje, da je ovaj početak rada velikim dijelom i test mogućnosti predugo mirujućih postrojenja, ali da očito uprava i novi vlasnik imaju cilj jer, dodaje, nitko ne bi svjesno išao stvarati gubitke.


Pozitivan učinak




– Unatoč volatilnosti cijena prirodnog plina i teškim uvjetima na tržištu mineralnih gnojiva, a temeljeći svoju odluku na detaljnoj procjeni i cijeneći pozitivan učinak koji bi ona imala na zaposlenike i zajednicu, Uprava je donijela odluku o pokretanju proizvodnje, a službeno se ovih dana oglasila i Uprava Petrokemije.


Rakić podsjeća da je Petrokemija najveći potrošač plina u Hrvatskoj, u uvjetima pune proizvodnje na kutinske pogone otpada između 20 i 25 posto ukupne potrošnje.


Ilustracije radi, ova tvornica mineralnih gnojiva troši minimalno oko 60.000 kubičnih metara plina na sat, a u špici proizvodnje to raste i do 80.000 kubika plina.


Dobavu plina za srpanj i kolovoz, prema Rakićevim saznanjima, ugovorila je s Prvim plinarskim društvom (PPD), a u ovom trenutku vode se razgovori oko daljnje dobave.


Ovaj sindikalist nada se i vjeruje da će potrebe jesenske sjetve korigirati cijenu umjetnih gnojiva prema gore te da će doći do uravnoteženja između cijena plina i mineralnih gnojiva.


Situaciju u ovom trenutku ne olakšava ni činjenica da tržište EU-a još uvijek osjeća posljedice (prekomjernog) uvoza mineralnih gnojiva iz azijskih i afričkih zemalja, pa i Rusije, nakon što je velika većina proizvođača bila prisiljena zaustaviti svoje pogone zbog energetske krize.


Nakon što je turski vlasnik početkom svibnja ove godine preuzeo kutinsku tvornicu, kupivši od Ine i PPD-a njihovu zajedničku tvrtku Terra mineralna gnojiva, koja drži 54,5 posto dionica Petrokemije, odnosi između novog vlasnika i radnika bili su zategnuti, ponajviše zbog najave Uprave o ukidanju smjenskog rada i promjeni radnog vremena, što je za polovicu zaposlenih značilo smanjenje plaća, prema procjenama sindikata, za 20 do 25 posto.


To je dodatno pojačalo odlazak kvalificiranih kadrova tako da je u ovom trenutku broj zaposlenih u kutinskoj tvornici pao na njih 1.250. Samo unazad godinu dana otišlo je oko 100 radnika, kazuje Rakić.


Specijalna znanja


S prvim danom srpnja vraćen je smjenski rad, stari kolektivnom ugovoru koji je istekao sa zadnjim danom lipnja produljena je primjena, a sindikati i Uprava sjeli su za zajednički stol kako bi ispregovarali novi kolektivni.


– Razgovori teku u dobrom smjeru i dobroj volji i vjerujem da ćemo ubrzo doći do usuglašenog rješenja. Glavni je smisao zaustaviti daljnji odljev ljudi.


I Uprava je postala svjesna da će radnici nastaviti odlaziti ako se nešto hitno ne poduzme na poboljšanju njihovih materijalnih prava, a da se pritom ne ugrozi poslovanje, navodi Rakić, apostrofirajući činjenicu da je u procesnoj industriji i u normalnim okolnostima teško nadomjestiti radnike jer su potrebna specijalna znanja koja se, dodaje naš sugovornik, ne uče ni u školi, ni na fakultetu, već se stječu kroz rad i valoriziraju zasebnim certifikatima.


Zanimljivo je da je, unatoč obustavi pogona, kutinska Petrokemija u prošloj godini iskazala dobit od 10,6 milijuna eura, a ukupni prihodi iznosili su 261,8 milijuna eura.


Svoj najbolji poslovni rezultat u zadnjih pet godina, prema podacima Poslovna.hr, kutinska tvornica umjetnih gnojiva zabilježila je 2020. godine, kada su na 239,6 milijuna eura prigoda iskazali dobit od čak 35 milijuna eura.


Lanjske poslovne rezultate ostvarili su, doznajemo od Rakića, zahvaljujući prvenstveno trgovini umjetnim gnojivima, a velika se pažnja pridavala i zaštiti, održavanju i čišćenju procesnih postrojenja, čemu u prilog, ističe ovaj sindikalist, upućuje i činjenica da su pogoni i nakon toliko duge pauze pokrenuti bez ikakvih većih problema ili ispada.