Valutne igre

Pitali smo domaće bankare hoće li podizati kamate: Ima li najave “velikog preokreta trenda”?

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Igor Kralj/PIXSELL

Foto Igor Kralj/PIXSELL

Nakon rasta ključnih stopa ECB-a euro se oporavio u odnosu na dolar. Rast kamata s obje strane Atlantika je i bitka za valutu



Europska središnja banka snažno je povećala svoje ključne stope, za 75 baznih bodova, odnosno 0,75 postotnih bodova, pa tako sada kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja iznosi 1,25 posto, kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke 1,50 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke 0,75 posto.


To je drugo povećanje ključnih stopa ECB-a (prvo je bilo u srpnju, za pola postotnog boda), a središnja banka najavila je da će i dalje djelovati u tom pravcu, zbog rastuće inflacije, koja je u kolovozu dosegla rekordnih 9,1 posto, dok je cilj da bude ispod 2 posto.


Prvim povećanjem kamata u srpnju ECB se bio konačno maknuo iz negativnih stopa: tada je stopa na deponiranje kod središnje banke s minus pola posto porasla na nulu, a da bi sada otišla u plus, na 0,75 posto.




To znači da banke, na viškove deponirane kod središnje banke, više ne plaćaju »penale« već dobivaju prinos. Rast ključnih stopa prenosi se dakle na međubankarske stope, a otamo na povećanje kamata za krajnje korisnike, građane i poduzeća. Tu se očekuje rast kamata pa se kaže da je era niskih kamata gotova.


Recesija prijeti


No, prije svega se to prenosi na kamate za državni dug, pa se strahuje od krize javnog duga u eurozoni. Rast kamata općenito koči potražnju za kreditima, potiče štednju, a smanjuje investiranje i potrošnju, i na taj se način ekonomski kotač usporava i hladi. Monetarna politika zauzdava potražnju i putem nje pokušava djelovati na cijene. No, u tom »trade off-u« stradava rast.


S obzirom na to da recesija ionako prijeti, zbog energetske krize i poremećaja ponude izazvane ratom u Ukrajini (čemu je gospodarstvo eurozone dosta izloženo), ECB se (pre)dugo premišljao oko dinamike dizanja stopa, no čini se da sada pokušava hvatati korak s američkim Federal Reserveom, koji kamatne stope već dulje vrijeme agresivno povećava kako bi suzbio inflaciju.


Prema najavama Jeromea Powella, predsjednika Feda, očekuje se i njihovo novo snažno povećanje na skoroj sjednici u rujnu, treće u nizu, i to ponovo za 0,75 postotnih bodova, u rasponu od 3 do 3,25 posto. Procjenjuje se, također, da bi do kraja godine kamate u SAD-u mogle iznositi 3,7 posto, a do ožujka iduće godine i 4 posto.


U Europi sve ide dosta sporije, jer je gospodarstvo izloženije recesiji, pa je središnja banka čekala. Sada inflacija stvarno pritišće pa se nema kuda nego je pokušati suzbiti, barem s potražne strane.


No, iako ECB rast ključnih stopa naravno veže uz rastuću inflaciju, naizmjenični rast kamata s obje strane Atlantika ustvari sve više izgleda kao borba za valutu.


No, i tako se smanjuje pritisak od inflacije, preko ulaznih cijena. S obzirom na to da je Fed puno ranije krenuo s dizanjem kamata, te da je gospodarstvo eurozone puno izloženije ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini, euro je počeo bitnije slabiti u odnosu na dolar, kojem ionako prija krizno okruženje s obzirom na to da se smatra valutom-utočištem u krizi.


Povećanje kamata od strane Feda, ulagače je dodatno gurnulo prema dolaru, pa je euro u više navrata pao ispod vrijednosti jednog dolara, što su njegove najniže razine otkad ta valuta postoji.


ECB se stoga morao uključiti u ovu »igru« dizanja stopa, te euro učiniti atraktivnijim. I uistinu, odmah po ovom snažnom povećanju kamata od strane ECB-a, za 0,75 postotnih bodova, tečaj eura vratio se iznad razine od jednog dolara.


Upravno vijeće ECB-a k tome je objavilo da je ovo povećanje ključnih stopa, za 75 baznih bodova, »veliki korak kojim se pospješuje prijelaz s vrlo akomodativne razine ključnih kamatnih stopa na razine kojima će se postići što skoriji povratak inflacije na ESB‑ov srednjoročni cilj od 2 posto«.


Visoka inflacija


– Upravno vijeće prema svojoj sadašnjoj procjeni očekuje da će i na sljedećih nekoliko sastanaka povećavati kamatne stope kako bi se smanjila potražnja i smanjio rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja, poručili su.


Kažu da je »inflacija i dalje pretjerano visoka i vjerojatno će dulje razdoblje ostati viša od ciljne razine«.


– Upravno vijeće zbog toga je donijelo današnje odluke i očekuje da će nastaviti povećavati kamatne stope. Prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija je dosegnula 9,1 posto u kolovozu.


Rast inflacije i dalje potiču snažan rast cijena energije i hrane, pritisci na strani potražnje u određenim sektorima zbog ponovnog otvaranja gospodarstva i uska grla u opskrbnim lancima.


Cjenovni pritisci i dalje jačaju i šire se po sektorima gospodarstva, pa bi se rast inflacije mogao nastaviti u kratkoročnom razdoblju, ističe ECB.


Projekcije inflacije revidirao je znatno naviše i sada očekuje da će inflacija iznositi prosječno 8,1 posto u 2022., 5,5 posto u 2023. i 2,3 posto u 2024.


Što se pak tiče gospodarskog rasta u europodručju u prvoj polovici 2022., novi podaci, navode, »upućuju na njegovo znatno usporavanje, pri čemu se očekuje da će gospodarska aktivnost krajem godine i u prvom tromjesečju 2023. stagnirati«.


I kod nas se očekuje rast kamata


Eurozona je pod pritiskom inflacije, rasta kamata te usporavanja gospodarstva. Vlade, da bi pomogle građanima da prebrode krizu, uskaču s paketima pomoći, a počinju se uključivati i banke, odgodama otplata kredita i moratorijima, baš kao i u pandemijskoj krizi i lockdownu.


Hrvatska u ovakvom ozračju pak uvodi euro, odnosno odriče se vlastite valute. Kamate na kredite građanima kod nas još nisu krenule naviše, dok na kredite poduzećima već jesu. Država se, naravno, već dulje vrijeme skuplje zadužuje.


Kada se domaće bankare pita, hoće li i kada početi s povećanjem kamata, oni kažu da sve prate, ali da zasad još nema naznaka za tako nešto.


U specifičnoj su situaciji u odnosu na kolege u eurozoni jer im je HNB, radi prilagodbe regulativi eurozone, otpustio značajne rezerve.


U biti, naša je monetarna politika, u ovom tranzicijskom razdoblju prema eurozoni, zapravo prisilno ekspanzivna, što vjerojatno ima i utjecaj na cijene, obrnut od onog kakav bi bio prilagođen situaciji


. Unatoč, međutim, ovim specifičnostima, eurozoni smo sve bliže, a moguće je da će upravo ovo snažno povećanje ključne stope ECB-a biti razlog i za domaće bankare da najave »veliki preokret trenda«.