Dugo smo iščekivali, s radošću dočekali prvi dan ove, 2023. godine jer dva silno značajna procesa koje smo svi mi unutar turističkog dijela gospodarstva posebno trebali bila su dovršena: Hrvatska je postala dio Eurozone, odnosno dobili smo euro kao jedinstvenu valutu mnogih nama iznimno značajnih emitivnih država, a postali smo i dio Schengena, prostora bez granica unutar Europske unije.

Kad kažem da smo mi unutar turističke branše zbog toga posebno veseli, jasno je jer to se prije svega reflektira na zadovoljstvo naših gostiju koji više ne gube dio svog dragocjenog godišnjeg odmora u redovima koji su se stvarali na granicama, baš kao što više ne moraju tražiti mjenjačnice kako bi došli do gotovine, neophodne za čitav niz plaćanja, istaknula nam je u uvodnom dijelu razgovora Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, jedna od najstručnijih osoba u sferi hrvatskog turizma, baš kao što i vodi jednu od najznačajnijih županijskih turističkih asocijacija u Hrvatskoj povodom konferencije »Hrvatski turizam u Schengenu i Eurozoni« koju organizira Novi list.

Konferencija velike važnosti

Riječ je o konferenciji koja će okupiti najvažnije ljude hrvatske Vlade, kao i jednake takve osobe hrvatskog turizma. Iako se nalazimo u srcu turističke sezone kad je i složenost posla za tu djelatnost na vrhuncu, idealno je to vrijeme da bi se sagledalo i raspravilo prve efekte polugodišnjeg života u prostoru bez valutnih i teritorijalnih granica.

– Prvi efekti procesa vidjeli su se odmah na početku godine. Brojke za prvi kvartal, ili za razdoblje od prva četiri mjeseca najbolje su pokazale koliko je jedinstveni šengenski prostor blagotvoran za turističku djelatnost.

U Primorsko-goranskoj županiji je od siječnja do lipnja ostvareno čak sedam posto više noćenja u komercijalnom smještaju nego što je to zabilježeno ne lani nego rekordne 2019. godine. Posebno je indikativan bio lipanj kad je u prvom tjednu ostvareno čak 69 posto, u drugom 15 posto više noćenja u usporedbi s istim lipanjskim razdobljima 2019. godine.

Ako se pak referiramo na specifikaciju tržišta po emitivnim državama, jako je značajno da je s najvažnijeg, njemačkog tržišta ostvareno 12 posto više noćenja u prvih šest mjeseci, pojasnila je direktorica Peršić Živadinov.

Posvetimo li se detaljnije raščlambi po državama iz kojih nam dolazi najviše turista, uz Njemačku, tu su još i Slovenija te Austrija. Ti su gosti ostvarili najveći broj noćenja, Njemačka je i dalje naše vodeće emitivno tržište s ostvarenih više od 1,2 milijuna noćenja i porastima od 12 posto u odnosu na 2019. godinu.

Svakako stoji i istina da je hrvatski turizam značajno kvalitativno napredovao što je samo po sebi razlog za veću posjećenost, ali jasno je vidljivo kako je prostor bez granica omogućio brži protok, samim time i veću privlačnost za turiste koji se odlučuju na više kratkih dolazaka, što je uostalom i jedan od trendova sve vidljiviji zadnjih godina.

– Ništa ne dolazi samo od sebe. Kad je riječ o TZ-u Kvarnera, mi smo na znanstvenim osnovama postavili osnovne pravce razvoja u koji se uklapao i završetak šengenskog procesa. Kratki dolasci, takozvani vikend-turizam i city break, se ne upražnjavaju zbog odmora nego prvenstveno zbog doživljaja. Jednoj grupaciji takvih gostiju doživljaj predstavljaju biciklističke ili trekking ture, nerijetko s dozom adrenalinskog u sebi.

Oni žele u kratkom vremenu, za vikend primjerice, proći što je moguće više kilometara i doživljaja. Druga značajna skupina su ljudi hedonističke orijentacije u čijem je središtu zanimanja enogastronomija. Upravo smo na tim pozicijama angažirali najviše naših spoznaja i ideja kako bismo vrijeme bez granica dočekali spremni za takve turiste.

Oni, naime, ne žele u to malo vremena, od petka navečer do nedjelje poslijepodne, dva puta gubiti vrijeme na granicama. Da smo šengenski prostor dočekali bez velikih inovacija u navedene dvije vizije turizma, tu slobodno možemo dodati i zdravstveni turizam, porast se ne bi osjetio. Jer uzalud nestanak granice ako te na destinaciji ne čekaju vrhunski restorani, brendirana vina, pažljivo trasirane biciklističke rute.

Vidite, držim da je sinergija ta dva procesa, našeg ulaganja u navedene sektore i procesa koji su se dogodili na državnoj, kao i na razini EU-a, ne bi bilo ni pomaka u ovih šest mjeseci, naglašava Irena Peršić Živadinov.

Tvrdnje potkrijepljene rezultatima

Njezine tvrdnje krenuli smo analizirati putem brojki o posjetu izloženim prema subregijama. Od siječnja do lipnja, najviše noćenja ostvareno je na otoku Krku – 1,5 milijuna ili 3 posto više nego lani. Krk uvijek drži standard lidera Kvarnera, ali upravo navedene dvije skupine, vikend-turizam i city break, svoju potporu dobivaju na podacima za Opatijsku rivijeru – 702 tisuće noćenja ili 10 posto više nego lani, Riječkom prstenu 352 tisuće ili 21 posto više te Gorskom kotaru – 55 tisuća noćenja ili 17 posto više od 2022. godine. Ostali dijelovi Kvarnera zabilježili su manji rast.

Razlog nije njihova manja kvaliteta nego činjenica da se radi o otocima koji dragocjeno vikend vrijeme skraćuju zbog neophodnosti korištenja trajekata. Zbog čega pak tako dobre postotke bilježe istaknute tri subregije?

Rijeka i njezin »prsten« mnogo ulažu u oblikovanje urbanog turizma, definiranog i engleskom kovanicom City break. Jako se dobrim rezultatima u svemu ističe i Hilton na Kostabeli, dok je Liburnija, cjelokupni prostor od Kastva do Mošćeničke Drage, postala jedna od najzanimljivijih gastrodestinacija.

Restorani na tom području dakako imaju cjelogodišnje, ne sezonsko, poslovanje, što se vidi upravo u većem prometu, čemu je pridonio i dovršetak »Šengena«. I

na kraju, istaknimo i Gorski kotar koji na navedenim planovima čini jako velike i jako brze kvalitativne pomake, što dakako daje značajne rezultate.

– Iza svega stoji veliki rad. Ističemo li naše vinare, TZ Kvarnera je participirao u njihovom odlasku na Decanter gdje je pak do izražaja došla njihova kvaliteta, vratili su se s čak 19 odličja, što je imalo sjajni odjek u krugovima kojima je razlog dolaska enoturizam. Govorimo li o Gorskom kotaru, zimske mjesece i prve dane proljeća iskoristili smo za osmišljavanje posebnog goranskog menija, gastronomsku reinterpretaciju njihove tradicije što počinje davati jako dobre rezultate.

Permanentno inoviranje turizma i ulazak u niše gdje nekad nismo imali dovoljno kvalitete rezultirali su i dobrim brojkama u prvom polugodištu. Sad je špica sezone koja ima svoje zakonitosti, a mi, pa i zahvaljujući Šengenu te euru, očekujemo jako dobre rezultate te pomake i u jesenskim mjesecima, zaključila je naš razgovor povodom konferencije Novog lista »Hrvatski turizam u Schengenu i Eurozoni« Irena Peršić Živadinov.

Prednosti ulaska u Schengen su iznimne, posebice ekonomske, u brojnim područjima poslovanja, a kako se i očekivalo, posebno su izražene u turističkom sektoru. Olakšano putovanje bez potrebe za čekanjem na graničnim prijelazima, jednostavnije plaćanje i zajednička politika sigurnosti već su počeli rezultirati značajnim povećanjem konkurentnosti hrvatskog turizma kao i povećanjem broja turista i noćenja.