Koronakriza

Pad prometa u trgovini na malo, pad industrijske proizvodnje… Loše vijesti se nastavljaju! Jedina dobra je – ‘poljoprivredni optimizam’

Jagoda Marić

snimio Sergej Drechsler

snimio Sergej Drechsler

U mjesecima pred nama kretanja u industriji, maloprodaji, kao i cjelokupnom gospodarstvu bit će i dalje otežana negativnim utjecajem pandemije. Oporavak možemo očekivati s početkom drugog tromjesečja, pogotovo ako se cijepljenje ubrza i pandemija smiri, navode analitičari RBA-a.



ZAGREB – U pandemijskoj i recesijskoj 2020. godini promet u trgovini na malo pao je za 5,8 posto, dok je pad industrijske proizvodnje nešto blaži i ona je pala za 3,4 posto. Nisu neočekivani bili ti podaci što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku i to za godinu u kojoj je Hrvatska bilježila rekordan strmoglavi pad gospodarstva, ali podatak da je i u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji oslabjela za 3,2 posto, govori kako će se ti trendovi preliti i u prvo tromjesečje ove godine, u kojoj je Hrvatska trebala zabilježiti oporavak, odnosno rast BDP-a od pet posto.


S obzirom na deset mjeseci uzastopnog pada potrošnje u maloprodaji i na činjenicu da su se i u siječnju, a najvjerojatnije će tako biti i cijelu veljaču, nastavile epidemiološke mjere koje znače zatvorene ugostiteljske objekte, Hrvatska može očekivati i oštar pad BDP-a u prvom tromjesečju ove godine.


Iako podaci za zadnji kvartal prošle godine nisu objavljeni, prvi će kvartal vjerojatno biti i najgori u ovoj godini, s obzirom na to da Hrvatska prošle godine u istom razdoblju nije gotovo ni osjetila utjecaj koronakrize.




Recesija će se sigurno preliti na prvi kvartal ove godine, a pitanje je hoće li, ako se ne ubrza cijepljenje, Hrvatska početi bilježiti rast i u drugom kvartalu, odnosno prije ljeta.


Na težak prvi kvartal upozoravaju i analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).


– U mjesecima pred nama kretanja u industriji, maloprodaji, kao i cjelokupnom gospodarstvu bit će i dalje otežana negativnim utjecajem pandemije. Oporavak možemo očekivati s početkom drugog tromjesečja, pogotovo ako se cijepljenje ubrza i pandemija smiri, navode analitičari RBA-a.


Oni ipak u ovoj godini očekuju rast prometa u maloprodaji od 4,5 posto. No, ako se nastave problemi s cijepljenjem i to spriječi Hrvatsku da ostvari bolju turističku sezonu od prošlogodišnje, pitanje je koliko će se te njihove prognoze ostvariti.


Porast neizvjesnosti


Kad je u pitanju potrošnja, o kojoj najviše ovisi kretanje hrvatskog BDP-a, osim toga što je potrošnja u prosincu manja u odnosu na isti mjesec prošle godine, još bi veću zabrinutost mogla izazvati činjenica da je u tom blagdanskom mjesecu potrošnja bila manja nego u studenome, i to za 0,8 posto.


To sugerira da su potrošači o čijoj osobnoj potrošnji umnogome ovisi oporavak BDP-a, bez obzira na to što se u ovoj krizi nije dogodio snažan rast nezaposlenosti i pad plaća, oprezni kad je u pitanju kupnja svega onoga što im nije nužno za život.


Ponašanje kupaca u korona-krizi

U prosincu su građani Hrvatske u trgovinama, kad su u pitanju neprehrambeni proizvodi, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, ostavili 5,5 posto manje novca nego lani u istom mjesecu. Trošili su više u trgovini na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima, gdje je rast 4,7 posto u odnosu na lanjsku godinu i to najbolje govori kako se kupci ponašaju u koronakrizi.

– Porast neizvjesnosti, pogoršanje raspoloženja potrošača i snažan pad prodaje novih automobila sugerirali su nastavak nepovoljnih trendova. Za razliku od proljetnog zatvaranja gospodarstva, novi val pandemije nije donio zatvaranje trgovina i šoping centara, ali je snažnija predblagdanska potrošnja izostala, zaključuju analitičari RBA.


Što se tiče industrijske proizvodnje koja je počela padati mjesecima prije koronakrize, ona je u zadnjem mjesecu prošle godine čak i rasla, i to za 0,3 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine. No, pala je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju i to 8,1 posto, dok je pad u segmentu netrajnih proizvoda 2,6 posto, a proizvodnja energije pala je 4,9 posto.


Poljoprivredni optimizam


No, objavio je Državni zavod za statistiku i neke podatke koje barem u poljoprivredi nude razloge za optimizam. Prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, očekuje se rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za sedam posto i ona će za 2020. godinu iznositi 19,243 milijardi kuna.


To bi značilo da je vrijednost proizvodnje u poljoprivredi lani porasla za 1,266 milijardi kuna u odnosu na 2019. godinu.


Uz to, DZS procjenjuje da će vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2020. godini iznositi 10.696 milijuna kuna, što je rast od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast, i to od 12,3 posto, prognoziraju i za bruto dodanu vrijednost koju procjenjuju na 9,458 milijardi kuna.


Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, uz napomenu da je druga procjena još pozitivnija od prve, kaže da je »oprezna u tumačenju tih pokazatelja, ali dodaje da su to izuzetno pozitivne vijesti koje nagoviještaju dugotrajniji rast i razvoj hrvatske poljoprivrede«.


– Ne smijemo zaboraviti o kakvoj je godini riječ, pandemija COVID-19 je izazvala tržišne poremećaje u svakom sektoru.


Ovaj rast rezultat je nikad upornijeg i predanijeg rada naših poljoprivrednika, ribara i šumara, odabira hrvatskih potrošača u smislu preferiranja domaćih proizvoda te pogođenih i fokusiranih mjera pomoći i ruralnog razvoja s naše strane, nastale kroz sektorske dijaloge.


Iako je hrvatska poljoprivreda izuzetno ranjiva, drago mi je dobiti potvrdu da se krećemo u pravom smjeru, poručila je jučer Vučković nakon objave podatka DZS-a.