S promjenom vlasničke strukture, došlo je i do promjena u menadžmentu riječkog brodogradilišta. Prvi operativac Iskrinog brodogradilišta u Šibeniku Roko Vuletić preuzeo je funkciju predsjednika Uprave trećemajske tvrtke dok dosadašnja čelnica, Vjera Marić, ostaje kao član. Ovu informaciju potvrdio nam je sam Vuletić, a ovih dana trebala bi biti sprovedena i kroz sudski registar trgovačkih društava. U skladu s uobičajenim postupkom kod vlasničkog preuzimanja, krajem prošlog tjedna odrađena je Skupština riječkog brodogradilišta, na kojoj je imenovan i novi Nadzorni odbor. Za razliku od ranije, kada je ovo tijelo imalo pet članova, aktualni NO imat će tri člana i čine ga vlasnik Iskra grupe Dušan Šešok, kao predsjednik, njegov sin Matija Šešok, koji vodi zagrebačku Elku, dok je radnički predstavnik ostao nepromjenjen, a riječ je o Sladjanu Pejiću iz trećemajske podružnice Sindikata metalaca – Industrijskog sindikata.

Novina je i da se mijenja naziv tvrtke. Ništa, doduše, epohalno, više kozmetički jer se iz službenog naziva izbacuje samo »1905«, kao godina iz trećemajske povijesti.

Riječki navozi tako nastavljaju poslovati kao »3. maj brodogradilište Rijeka« umjestio dosadašnjeg »3. maj Rijeka 1905«. Vuletić je najavio promjenu vizualnog identiteta odnosno logoa tvrtke koji će se, kako veli, osuvremeniti.

– Treći maj ima dugu tradiciju i prepoznatljivo je ime na svjetskom tržištu. Taj brend nećemo mijenjati, ali ćemo ga osuvremeniti i prilagoditi, kazao je Vuletić. Prema njegovim riječima, on će do daljnjeg ostati na čelu i šibenskog brodogradilišta, a po pitanju riječkog brodogradilišta ostavljena je otvorenom opcija da se uprava »3. maja brodogradilište Rijeka« u dogledno vrijeme popuni i trećim članom.

– Situacija nije jednostavna ni laka. Prošla poslovna godina zaključena je s minusom, a trend negativnog poslovanja nastavio se i u prošlim mjesecima. Naš fokus sada je primarno na efikasnijoj kontroli troškova, naravno, uz povećanje prihoda. To su dva procesa koja će se odvijati istovremeno. Međutim, brodogradnja je, uvjetno rečeno, sporohodna djelatnost jer valja računati na razdoblje potrebno za realizaciju prvih prihoda od novih poslova, a to je obično između šest mjeseci do godine dana, kazao je Vuletić.