Norveška je u kolovozu ostvarila trgovinski višak u robnoj razmjeni sa svijetom od rekordnih 197,7 milijardi norveških kruna (19,54 milijarde dolara) zahvaljujući prije svega skoku cijena plina, pokazale su u četvrtak službene statistike.

S dnevnom proizvodnjom od oko četiri milijuna barela ekvivalenta nafte, gotovo jednako podijeljenih između nafte i plina, Norveška se svrstala među dobitnike u okruženju snažnog rasta cijena energenata na globalnim tržištima, primjećuje Reuters.

Njezin višak u razmjeni sa svijetom bio je u kolovozu višestruko veći nego u istom lanjskom mjesecu budući da je izvoz porastao znatno snažnije nego uvoz, pokazali su podaci norveškog statističkog ureda.

Izvoz je bio gotovo dva i pol puta veći, dosegnuvši 287,8 milijardi kruna. Na mjesečnoj razini porastao je za četvrtinu.

Ogroman norveški trgovinski višak

Uvoz je na godišnjoj razini uvećan 21,6 posto, na 90,2 milijarde kruna, a u sličnom postotku porastao je i u odnosu na srpanj, pokazuju tablice statističkog ureda.

Trgovinski višak dosegnuo je tako 197,7 milijardi kruna (19,56 milijardi dolara) i veći je gotovo četiri i pol puta nego u kolovozu prošle godine. U odnosu na prethodni mjesec uvećan je za 29 posto.

Rast izvoza uglavnom je bio potaknut skokom isporuka prirodnog plina, koje su u vrijednosti 176,4 milijarde kruna (17,25 milijardi eura) činile 61 posto ukupnog izvoza i bile četiri i pol puta veće nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U odnosu na srpanj porasle su za 37,3 posto.

Izvoz sirove nafte porastao je gotovo za trećinu u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, dosegnuvši vrijednost od 46 milijardi kruna. U odnosu na srpanj kliznuo je pak za gotovo šest posto, pokazuju tablice norveškog statističkog ureda.

Ruski prihodi najniži u godinu dana

Istovremeno, ruski prihodi od energije smanjili su se u kolovozu na najnižu razinu u više od godinu dana, piše Bloomberg,  jer su zapadne sankcije zbog Ukrajine potaknule Kremlj da prodaje naftu po sniženim cijenama i smanji dotok plina u Europu.

Odbijanje kupnje ruske nafte od strane nekih tradicionalnih kupaca u Europi znači da je Moskva bila prisiljena prodavati naftu uz veliki diskont na azijskim tržištima, lišavajući je pune prednosti viših cijena.

Dok su u kolovozu zabilježene rekordno visoke spot cijene plina u Europi, nameti za plin, koji zauzimaju manji udio u proračunu, nisu mogli u potpunosti nadoknaditi manje prihode od nafte.

Gazprom značajno srezao izvoz plina u Europu

Državni Gazprom PJSC značajno je srezao izvoz plina u Europu ovog ljeta, okrivljujući sankcije za ograničene tokove.

Ruski prihodi od nafte i plina, koji čine više od trećine nacionalnog proračuna, pali su prošlog mjeseca na 671,9 milijardi rubalja (11,1 milijardu dolara), što je najmanje od lipnja 2021., prema podacima Ministarstva financija objavljenim u ponedjeljak.

To je pad od gotovo 13% u odnosu na srpanj. To je također pad od 3,4% u odnosu na prošlu godinu, iako su cijene sirove nafte Ural porasle gotovo 10%.

Time je Rusija u kolovozu od prodaje plina zaradila čak šest milijardi eura manje od Norveške, što zorno pokazuje svu uspješnost Putinovog plinskog rata s Europom.

A tek stiže udarac G7

Još jedan udarac blagajni Kremlja mogao bi doći od ograničenja cijena koje Grupa sedam zemalja planira postaviti za rusku sirovu naftu i naftne proizvode.

Iako je predsjednik Vladimir Putin obećao zaustaviti izvoz u zemlje koje uvedu takvu mjeru, ograničenje cijena moglo bi dodatno povećati popust za preostale kupce ruskog goriva.

Mjesečni pad ruskih prihoda od nafte i plina u kolovozu rezultat je pravila plaćanja poreza, prema Ministarstvu financija.

Ruski proizvođači nafte obično plaćaju porez na dobit ili NDD za prethodni kvartal u travnju, srpnju, listopadu i siječnju.

Kao rezultat toga, NDD je dodatno povećao prihode od nafte i plina u srpnju za 306,3 milijarde rubalja, navodi novinska kuća RBC.

Kolika cijena za EU?

Norveška je nakon znatno smanjenih isporuka iz Rusije postala najveći opskrbljivač Europe plinom iz cjevovoda i trenutno pregovara s Bruxellesom o obuzdavanju cijena.

“Iznimni i nagli skokovi cijena nisu u interesu Norveške”, izjavio je danas novinarima norveški premijer Jonas Gahr Stoere nakon sastanka s proizvođačima plina o snižavanju cijena izvoza u ostatak Europe.

Premijer je sa čelnicima kompanija razgovarao i o dugoročnim ugovorima o opskrbi. Kompanije su, kažu, spremne potpisati takve ugovore, ali moraju znati tko će biti s druge strane stola, ističu.

Brojni su dobavljači plina u Europi propali jer im propisi nisu dopuštali prebacivanje svih ekstra troškova na klijente, objašnjavaju norveški proizvođači plina.

Norveška i EU zajedno traže rješenje

“To je za mnoge privatne tvrtke preveliki rizik, s obzirom na sadašnju razinu cijena”, rekao je čelnik Aker BP-a Oeyvind Eriksen.

“Zato je to dijelom pitanje mehanizma utvrđivanja cijena, a dijelom pitanje suradnje država i kompanija na pronalasku rješenje za vrlo ozbiljnu situaciju”, dodao je Erikson.

Najveći norveški proizvođač plina Equinor smatra da su razgovori bili “korisni”, napomenuvši da polovinu plina prodaje bilateralnim ugovorima, a drugu polovinu na fizičkom tržištu.

Norveška i EU objavili su u srijedu da će osnovati radnu skupinu, a norvešku delegaciju predvodit će veleposlanik u EU, izvijestio je ured premijera.