Gospodarstvo eurozone i EU-a blago je poraslo u drugom tromjesečju, nakon stagnacije na početku godine, a Hrvatska je tempom rasta aktivnosti na tromjesečnoj razini bila ispod europskog prosjeka, uz bok Češkoj, Nizozemskoj i Finskoj, pokazale su u ponedjeljak nove procjene Eurostata.

Gospodarska aktivnost u eurozoni uvećana je u razdoblju od travnja do lipnja, prema revidiranom podatku, za 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada se zadržala na razini s kraja 2025. godine, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka.

Oporavak pokazuju i podaci za EU, uz rast aktivnosti za 0,7 posto, prema revidiranom podatku. U prva tri ovogodišnja mjeseca uvećana je za tek 0,1 posto.

Srpanjske procjene Eurostata bile su pokazivale rast aktivnosti u eurozoni u drugom tromjesečju za 0,4 posto i za 0,5 posto u Uniji.

Slovenija pri vrhu

Daleko je najsnažnije u drugom tromjesečju poraslo irsko gospodarstvo, za 10,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Slijedi Slovenija s rastom aktivnosti za 1,8 posto i Litva, gdje je uvećana za 1,7 posto.

U skupini četiriju najvećih gospodarstava eurozone najsnažniji tromjesečni rast, od 0,7 posto, bilježila je Španjolska. Njemačko gospodarstvo uvećano je za 0,3 posto, a talijansko za 0,2 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U Francuskoj aktivnost se zadržala na razini s početka godine.

U Hrvatskoj je pak gospodarstvo u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada se bilo smanjilo za 0,1 posto.

Isti postotni rast bilježile su u razdoblju od travnja do lipnja i Češka, Nizozemska i Finska, pokazuju tablice Eurostata.

Pad gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini zabilježen je samo u Austriji, za 0,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Luksemburg.

Ubrzanje na godišnjoj razini

Godišnja usporedba pokazuje rast gospodarske aktivnosti u eurozoni u drugom tromjesečju za 1,2 posto, prema revidiranoj procjeni Eurostata, dvostruko snažniji nego u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Ubrzanje pokazuju i izračuni za EU, uz rast aktivnosti u drugom tromjesečju za 1,4 posto, prema revidiranom podatku. U razdoblju od siječnja do ožujka uvećana je za 0,9 posto.

Srpanjske procjene europskog statističkog ureda bile su pokazale rast aktivnosti u drugom tromjesečju za 1,0 posto u eurozoni i za 1,2 posto u Uniji.

Malta na čelu

Najsnažniji rast BDP‑a na godišnjoj razini zabilježila je u drugom tromjesečju Malta, po stopi od 5,0 posto. Slijede Slovenija i Danska gdje je porasla za 4,8 odnosno 4,6 posto.

Španjolska je pak i na godišnjoj razini prednjačila u skupini ‘velike četvorke’ rastom BDP-a za 2,7 posto. U Njemačkoj i Italiji uvećan je za 1,0 posto, a u Francuskoj za samo 0,5 posto.

Hrvatski BDP uvećan je u drugom tromjesečju za 1,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U razdoblju od siječnja do ožujka bio je porastao za 2,3 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Sličan postotni rast bilježile su u tri proljetna mjeseca Finska, od 1,6 posto, i Estonija, od 1,8 posto.

Pad aktivnosti na godišnjoj razini bilježile su u drugom tromjesečju samo Rumunjska, za 2,0 posto, i Irska, za 0,4 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.