Plaću u Hrvatskoj neredovito prima 18 do 25 tisuća radnika, dok 70 do 110 tisuća radnika kroz godinu primi “neto plaću” bez uplate obaveznih doprinosa i poreza. Najveći dio problema neisplate plaća i neuplate doprinosa zbiva se kod 50 do 100 poduzeća u kojima radi osam do 15 tisuća radnika i za koje je upitno imaju li poslovnu budućnost.

To je, među ostalim, utvrdilo povjerenstvo Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) kojemu je bio zadatak pripremiti podlogu kako bi se donijele mjere za rješavanje problema neisplate plaća i neuplate poreza i doprinosa. Sudeći prema zaključcima s četverosatne sjednice GSV-a taj bi problem trebao biti rješen do početka rujna dosljednom primjenom zakona, što znači i pokretanjem ovršnih, ali i stečajnih postupaka. Do ljetne saborske pauze donijet će se i zakonska regulativa kojom će se onemogućiti otvaranje novih poduzeća i ostavljanja dugova u starima. Naime, poslodavci će pri otvaranju novog poduzeća morati priložiti ovjerenu izjavu o nepostojanju dugovanja prema plaćama radnika. Do kraja godine osigurat će se tehničke pretpostavke za brzu razmjenu podataka među institucijama, ali i stvoriti uvjeti da se svim radnicima omogući i uvid u stanje uplata u prvi mirovinski stup.

Neredovito plaćanje kupaca, rokovi naplate iznad 60 dana, pad potražnje za robom i uslugama kao i pad kupovne moći i rast nezaposlenosti, nekonkurentnost i neučinkovitost objektivni su razlozi, kako je utvrđeno, koji dovode do problema neisplate plaća i neplaćanja obaveznih doprinosa i poreza. Među subjektivnima su neodgovornost poslodavaca koji voze zakonski slalom “zato što to mogu te tako stvoreni ekstraprofit kataliziraju u druga područja”. Neki se poslodavci, ponekad i u suradnji s radnicima, koriste različitim putevima poput cesije ili kompezacije, pa i bonovima kako bi isplatili plaću bez obaveznih davanja. Radnici, utvrđeno je, ne posežu za ovrhama u smislu prisilne naplate zarađenog i neisplaćenog. Za prisilnom naplatom ne posežu niti dobavljači,a  niti banke, dok državne institucije ne poduzimaju prekršajne prijave u dovoljnoj mjeri. GSV, uglavnom nije utvrdio ništa što se već odavno ne zna. Pa novost nije niti postojanje cijelog niza institucija koje vode evidencije, ali i nepostojanje jedinstvenog registra iz kojeg bi se u kratkom roku dobili podaci o broju radnika i visini neplaćenih potraživanja.

GSV je mišljenja kako poduzetnici, s obzirom na novi zakon koji im omogućava reprogram starih dugovanja za poreze i doprinose, imaju priliku u roku od 90 dana obaviti kvalitetno restrukturiranje obaveza te učiniti daljnej isplate plaća i uplate doprinosa i poreza urednim. Nakon isteka roka od 90 dana državne institucije će doslijedno provoditi sankcioniranje onih koji isplaćuju samo neto plaće. Sindikati su zadovoljni rješenjima. Kako veli Mladen Novosel, predsjendik SSSH i potredsjednik GSV-a, nisu euforični ali je ovo prvi puta da se netko doista uhvatio rješavati problem. Kako će se to raditi, pozorno će pratiti i sam GSV na kojem će se jednom mjesečno ponositi izvještaji. U ime poslodavaca zadovoljstvo izražava i Matko Bolanča, predsjednik GSV-a koji ističe kako se utvrđenim mjerama problem neisplate plaća i neuplate poreza i doprinosa treba “svesti na nulu”, dok Božidar Kalmeta, vladin potpredsjednik GSV-a dodaje kako će se “uhvatiti posla dok se problemi ne iskorijene”.