Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak ujutro Crobex indeksi ne bilježe veće pomake, a promet je ponešto porastao, što se ponajviše zahvaljuje pojačanom trgovanju dionicama kompanija iz sastava Končar grupe.

Crobex indeks bio je oko 10,30 sati u minusu 0,04 posto, na 4.452 boda, dok je Crobex10 oslabio 0,25 posto, na 2.881 bod.

Prošloga je tjedna Crobex blago porastao, već 12. tjedan zaredom, dok je Crobex10 pao prvi put nakon 11 tjedana.

Redovni promet dionicama iznosio je do 10,30 sati oko 940 tisuća eura, otprilike 400 tisuća više nego prethodnog trgovinskog dana.

Najveći promet, više od 330 tisuća eura, ostvaren je dionicom Končara, pri čemu joj je cijena porasla gotovo 1 posto, na 1.042 eura.

S prometom od oko 150 tisuća eura slijedi povlaštena dionica Končara D&ST, kojoj je cijena porasla 2,8 posto, na 4.350 eura.

Redovnoj dionici te kompanije cijena je, pak, porasla 0,2 poto, na 4.550 eura, uz promet od gotovo 70 tisuća eura.

Veći promet, 97 tisuća eura, ostvaren je još povlaštenom dionicom Adris grupe, a cijena joj je porasla gotovo 2 posto, na 104 eura.

Oprezno trgovanje

Na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje oprezno trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, dok ulagači čekaju nove vijesti koje bi mogle usmjeriti tržište.

Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna 0,13 posto, na 4.454 boda, dok je Crobex10 skliznuo 0,23 posto, na 2.889 bodova.

Tako je Crobex porastao 12. tjedan zaredom, a Crobex10 pao prvi put nakon 11 tjedana rasta.

Među sektorskim indeksima, najviše je porastao Crobexkonstrukt, 4,1 posto, dok je najviše pao Crobexnutris, 1 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 9,5 milijuna eura, gotovo upola manje nego tjedan dana prije.

No, ostvareno je gotovo 11 milijuna eura blok prometa s dvije dionice – Ing-Grada 10,6 milijuna eura, a Končara 357 tisuća.

„Protekli tjedan na Zagrebačkoj burzi obilježen je blagim rastom glavnog dioničkog indeksa, dok je uži indeks zabilježio pad na tjednoj razini. Radni je tjedan bio skraćen, s obzirom da burza 22. lipnja nije radila zbog državnog praznika.

Ukupan dionički promet iznosio je približno 20,5 milijuna eura, pri čemu se značajan dio odnosio na blok transakcije”, kaže Marija Branović, mlađa analitičarka tržišta kapitala u Erste banci.

Najveći promet u redovnom trgovanju ostvaren je prošloga tjedna, po običaju, dionicom Končara, više od 3 milijuna eura, pri čemu joj je cijena porasla 0,4 posto, na 1.032 eura.

S prometom od oko 650 tisuća eura slijedila je povlaštena dionica Adris grupe, kojoj je cijena porasla 1,5 posto, na 102 eura.

Uz sličan promet, dionica Podravke pojeftinila je 0,6 posto, na 160,50 eura.

Promet veći od pola milijuna eura ostvaren je s još četiri dionice.

Pritom je cijena Ing-Grada porasla 3,6, a Valamar Riviere 0,5 posto. Dionica HT-a pojeftinila je, pak, 1,4, a Atlantic grupe gotovo 1 posto.

Najveća dobitnica među likvidnijima bila je prošloga tjedna dionica Čateksa, s rastom cijene za 10 posto, a slijedila je dionica Dalekovoda, s dobitkom od 7,4 posto.

S druge strane, među najvećim likvidnijim gubitnicama našle su se dionica HPB-a, s padom cijene za 4,9 posto, i Spana, s padom za 3,6 posto.

Na ZSE-u se prošloga tjedna ukupno trgovalo s 53 dionice, pri čemu je cijena njih 24 porasla, 20 pala, a devet stagnirala.

Svjetske burze prošloga tjedna pale

A na svjetskim su burzama indeksi prošloga tjedna pali jer su se pod pritiskom našle tehnološke dionice i jer se zbog povišene inflacije očekuje povećanje kamatnih stopa američke središnje banke.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,6 posto, dok je S&P 500 pao oko 2,0, a Nasdaq 4,6 posto.

„Glavni razlog korekcije bio je snažan pad dionica proizvođača poluvodiča i drugih kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, nakon što su investitori počeli preispitivati opravdanost vrlo visokih tržišnih valuacija i rastućih kapitalnih ulaganja u AI sektor.

Dodatni pritisak dolazio je od očekivanja da će inflacijski pritisci ostati povišeni dulje nego što se prethodno procjenjivalo, što je smanjilo očekivanja brzog popuštanja monetarne politike američkog Feda.

Unatoč izraženoj korekciji tehnološkog sektora, šire američko tržište pokazalo je veću otpornost, pri čemu se dio kapitala prelijevao iz tehnoloških prema cikličkim i defenzivnim sektorima, što upućuje na rotaciju unutar tržišta, a ne na široku rasprodaju dionica”, objašnjava Marija Branović.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Frankfurtski DAX indeks oslabio je 1,3, a pariški CAC 0,4 posto. Londonski FTSE ojačao je, pak, 1,4 posto.

„Europske burze pratile su negativan sentiment s Wall Streeta. Slabije raspoloženje bilo je posljedica korekcije tehnološkog sektora na globalnoj razini, opreza uoči novih makroekonomskih objava te nastavka neizvjesnosti oko gospodarskog rasta europodručja.

Geopolitička situacija također je ostala važan čimbenik. Nakon smirivanja napetosti na Bliskom istoku cijene nafte nastavile su padati, što je ublažilo dio inflacijskih očekivanja, ali istodobno negativno utjecalo na energetski sektor.

Tržišta su nastavila pažljivo pratiti razvoj događaja na Bliskom istoku te moguće posljedice na opskrbu energentima i globalnu trgovinu”, zaključuje Marija Branović.