ZAGREB – Dvije godine nakon početka pandemije koja je prouzročila najveći gospodarski zastoj u modernoj povijesti, poslovni ljudi i političari u Europi strahuju od novog šoka. Boje se da će ekonomske posljedice rata u Ukrajini prekinuti uspješan oporavak gospodarstva od korone i izazvati novu recesiju u Europi. Strahovanja je preksinoć potvrdio potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, dajući do znanja da će Komisija morati revidirati svoja optimistična očekivanja s početka ove godine.

– Gospodarski rast Europske unije bit će teško pogođen poremećajima koji proizlaze iz ruske invazije na Ukrajinu, izjavio je Dombrovskis nakon sastanka ministara financija članica EU-a, kako ga prenosi Financial Times. Visoki europski dužnosnik je dodao da će gospodarski rast u Uniji biti niži od 4 posto, koliko je Komisija prognozirala u siječnju, ali vjeruje da taj rast ipak »neće biti potpuno zaustavljen«.

Hladan tuš

Hladan tuš izazvali su najnoviji podaci iz Njemačke o naglom pogoršanju poslovne klime u najvećem europskom gospodarstvu, otkrivajući da se ono nalazi na rubu ekonomske krize. Institut ZEW, koji redovito provodi ankete u 350 istaknutih poduzeća i banaka, objavio je da su se gospodarska očekivanja u Njemačkoj u samo mjesec dana strmoglavila na razinu nezabilježenu od ožujka 2020., kada je počela pandemija.
Preciznije, indeks ZEW-a u veljači je iznosio optimističnih plus 54,3 boda, da bi se u ožujku srušio na minus 39,3 boda. Za usporedbu, u ožujku 2020. godine, kada je počelo zatvaranje gospodarstva zbog širenja korone, indeks očekivanja njemačkih privrednika pao je povijesno nisko, na minus 49,5 bodova. Rezultati iznad nule ukazuju na rast gospodarstva, a negativni upućuju na njegov pad.

Glavni razlog koji prijeti prekidanjem oporavka njemačke i europske ekonomije jest divljanje cijena goriva, električne energije i hrane, zbog bojazni da će rat u Ukrajini dodatno poremetiti opskrbu energentima, žitaricama i sirovinama za rad industrije. Inflacija se u eurozoni u veljači popela na 5,8 posto, a u Hrvatskoj na 6,3 posto.

– Recesija postaje sve vjerojatnija. Rat u Ukrajini i sankcije protiv Rusije značajno pogoršavaju gospodarske izglede za Njemačku, komentirao je Achim Wambach, predsjednik instituta ZEW.

Dok se nade urušavaju, poslovni ljudi posebice se boje daljnjeg rasta inflacije. U sljedećim mjesecima njemački ekonomisti očekuju stagflaciju, što znači povećavanje cijena uz istodobnu stagnaciju ili pad gospodarske aktivnosti. Problem je što se stanje pogoršava ne samo u poduzećima koja troše puno energije, nego u svim sektorima njemačkoga gospodarstva, uključujući i financijski sektor, upozorio je ZEW.

Hrvatsko gospodarstvo

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić procjenjuje da će rat u Ukrajini pogoditi i hrvatsko gospodarstvo, ali da ono neće pasti u recesiju – nakon što je prošle godine zabilježilo rekordni oporavak od pandemije i rast veći od 10 posto. Hrvatska će poduzeća biti pogođena jer uvelike ovise o razvoju događaja u Njemačkoj i ostalim europskim ekonomijama.

– S obzirom na to da su glavni trgovinski partneri Hrvatske iz EU-a, ne možemo očekivati da će naš izvoz značajnije rasti ako te ekonomije budu stagnirale ili ušle u recesiju. To je zakon spojenih posuda, upozorio je Ćorić u intervjuu za Hrvatski radio. Pogođen može biti i turizam.

– Sigurno je da će trajanje ruske agresije na Ukrajinu odrediti i izglede turističke sezone u Hrvatskoj, a time i konačan rezultat naše ekonomije do kraja ove godine, dodao je Ćorić. Ako se sukob u Ukrajini brzo završi pregovorima, čemu se mi nadamo, ova turistička sezona trebala bi biti dobra. Ako se sukobi i nestabilnost produlje, mnogi turisti mogli bi odustati od putovanja, prema ministrovim riječima. Sjetimo se, rekao je, kako je izgledala turistička sezona u Hrvatskoj kada se dogodila eskalacija sukoba na Kosovu.

Da bi Hrvatska ove godine održala gospodarski rast, trebat će povećati korištenje europskih fondova i održati potrošnju hrvatskih građana, smatra ministar.

– Ono što možemo učiniti jest da 2022. bude godina jačanja unutarnje potrošnje vezane uz apsorpciju sredstava iz europskih fondova. Na tome u Ministarstvu inzistiramo i vjerujemo da to može biti dobar vjetar u leđa koji će hrvatskoj ekonomiji i ove godine omogućiti pozitivan rezultat. Za to je potrebno i da osobna potrošnja bude na određenoj razini, što vjerujemo da hoće, istaknuo je Ćorić.

Njemačka će biti teže pogođena

Europske institucije vjeruju da se ekonomski poremećaji zbog rata u Ukrajini neće jednako osjetiti u svim članicama EU-a. Primjerice, one koje su ovisnije o energiji iz Rusije, poput Njemačke, bit će teže pogođene. Međutim, kako pokazuje iskustvo, ako Njemačkoj stvari krenu loše, ni ostalim zemljama neće biti dobro.