Trgovinski rat

Nove američke carine neće jednako pogoditi sve EU članice. Dvije su zemlje prve na udaru

Hina

iStock

iStock

Europske zemlje nisu sve jednako izložene američkom tržištu



Europske zemlje nisu sve jednako izložene američkom tržištu i stoga neće snositi iste posljedice ako predsjednik Donald Trump ostvari svoje prijetnje i Europskoj uniji (EU) nametne 30 postotne carine, piše u nedjelju AFP.


IRSKA – PRVA LINIJA UDARA


Irska, s važnom farmaceutskom industrijom, je na prvoj liniji udara zajedno s Njemačkom kojoj je SAD glavno tržište za automobile, čelik i strojne alate.


Francuska je manje izložena iako ima aeronautičke i prehrambene kompanije te proizvođače vina i luksuzne robe koji riskiraju da izgube tržišta.




EU u cjelini ima godišnji trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 235,6 milijardi američkih dolara, prema američkom Uredu za ekonomsku analizu (BEA) koji radi izvješća za ministarstvo trgovine.


Samo je u slučaju Kine taj višak veći.


Irska ima najveći višak od članica EU-a, 86,7 milijardi dolara, najviše zahvaljujući nazočnosti vodećih američkih farmaceutskih kompanija poput Pfizera, Eli Lilly i Johnson&Johnson. Sve su se one smjestile u Irsku kako bi iskoristile pogodnosti korporativnog poreza od 15 posto, a koji u SAD-u iznosi 21 posto.


Te tvrtke svoje patente prijavljuju u Irskoj i prodaju na američkom tržištu gdje su cijene lijekova tradicionalno veće nego u ostatku svijeta.


Irska je također domaćin eurospkim sjedištima američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete koje je također privukao irski porezni sustav.


Prema Eurostatu, sveukupno, farmaceutski proizvodi čine 22,5 posto izvoza EU-a u SAD, s tim da su glavni igrači najavili velika ulaganja u SAD.


NJEMAČKA


Njemačka, najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, posebno je pod pritiskom zbog njezine ovisnosti o izvozu – ta zemlja ima trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 84,8 milijardi dolara, najviše zahvaljujući industriji automobila, kemikalija, čelika i industriji proizvodnje strojeva.


SAD čini 23 posto prihoda za Mercedes Benz. Iako dio prihoda dolazi od SUV vozila proizvedenih u SAD-u za izvoz, postoji rizik da bi taj segment mogao biti teško pogođen ako se EU odluči na odmzdu u carinskom ratu.


Federacija njemačkih industrija (BDI) žurno je reagirala na objavu Trumpa u sobotu i pozvala EU i SAD da “brzo pronađu rješenja i izbjegnu eskalaciju”.


ITALIJA, FRANCUSKA U DRUGOM REDU


Italija, s trgovinskim viškom sa SAD-om od 44 milijarde dolara, i Francuska sa 16,4 milijardi, prema američkoj statistici (francuski podaci govore da je višak znatno niži), bile bi manje pogođene, no neki su sektori vrlo izloženi.


U obje zemlje bi bile znatno pogođene industrije za proizvodnju hrane i vina, a isti je slučaj i sa Španjolskom.


Carine od 30 posto bile bi “katastrofa” za francuska vina i žestoka pića, rekao je Jerome Despey, voditelj odjela vinogradarstva sindikata FNSEA.


Coldiretti, glavna talijanska poljoprivredna udruga, u subotu je priopćila da bi carine od 30 posto koštale američke potrošače i talijanske proizvođače hrane oko 2,3 milijarde dolara.


Poput Njemačke, Italija je zabrinuta i za svoju automobilsku industriju. Francusko-talijanski proizvođač Stellantis (posebice Fiat i Peugeot) je odgodio svoja predviđanja i projekcije za ovu godinu zbog nesigurnosti oko carina.


Francuski sektori aeronautike i luksuznih proizvoda također su vrlo izloženi. LVMH, najveći svjetski konglomerat luksuzne robe, četvrtinu svoje prodaje ostvari u SAD-u.


Oko petina francuskog izvoza u SAD otpada na aeronautičku industriju, većina od toga na Airbus.


Austrija i Švedska također imaju trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 13,1 milijardu dolara i 9,8 milijardi dolara.