U velikoj smo konjunkturi građevinskog tržišta u Hrvatskoj. Građevina raste oko 7 posto na godišnjoj razini, što znači da je veliki generator razvoja hrvatskog gospodarstva. Svaki deveti Hrvat zaposlen je u građevini.

Planovi koje Vlada, a vjerujem i cijela građevinska operativa ima pred sobom potvrđuju da je takav obujam građevinskih radova pred nama i u idućim godinama, poručio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i graditeljstva na 19. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva u Opatiji.

Kaže da se s problemom priuštivog stanovanja susreće cijela Europa, dok je Hrvatska među prvima koja je donijela dokument, nacionalnu stambenu strategiju, te se već od ožujka, otkad je donesena, osjećaju određeni pomaci.

– Novim pravilnikom subvencionira se građane mlađe od 45 godina da im se za kupnju prve stambene jedinice vraća 50 posto PDV-a i cjelokupni iznos poreza na promet nekretnina.

Građani čiji su stanovi prazni subvencijama se potiču da mladim obiteljima iznajmljuju po priuštivoj najaminini, a razliku između priuštive i tržišne najamnine financira država.

Pred nama je donošenje zakona o priuštivom stanovanju i gradnja stanova za najam s jedinicama lokalne samouprave. Brojne su mjere kojima potičemo izgradnju stanova prije svega za najam, a i kupnju.

U Primorsko-goranskoj županiji sam već u Gorskom kotaru potpisao sporazum s dvjema jedinicama da se omogući da se grade stanovi za priuštivo stanovanje.

Iza nas je potpisivanje 80 takvih sporazuma diljem Hrvatske gdje će najamnina biti 20 posta niža od prosječne. Mislim da idemo naprijed koliko god je moguće brzim koracima.

Vezano za suradnju s lokalnim jedinicama u planu je dakle oko 1.200 stanova. Prvo sporazumi, pa projektiranje, pa javna nabava, te prema iskustvima koje imamo sve to bilo bi gotovo za građane negdje za dvije godine, obećao je Bačić.

Na primjedbu novinara da je ipak većina toga o čemu govori i dalje “u futuru”, dok problem imamo sada jer konkretno polovica zaposlenih ima plaću manju od 1.200 eura dok im za kupiti stan na kredit treba plaća od barem 1.700 eura, s obzirom na cijene kvadrata, Bačić je rekao da će se stanovi i graditi za građane koji ne mogu kupiti stan na tržištu, a kao supstitut omogućit će im se i najam.

Brže do dozvola

– Idemo za time da 600 tisuća praznih stanova “dignemo” na tržište dugoročnog najma, da zaustavimo rast najamnina. I već imamo rezultate, već u našim najvećim gradovima raste ponuda stanova za dugoročni najam.

To smo postigli “miksom” zakona, tvrdi ministar. Najavio je i nove zakone, kojima se, kaže, želi pojednostaviti procedura za ishođenje građevinskih dozvola, prije svega za obiteljske kuće kako bi mogli ubrzati gradnju kuća i višestambenih zgrada, potom se u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje želi ubrzati donošenje i provođenje prostornih planova, kao i odgovoriti na određene izazove koje su se utvrdili u provedbi zakona u prostornom uređenju.

Na pitanje, kako komentira da usporava rast BDP-a, pa i investicija, te hoće li nas građevina u budućnosti (opet) izvlačiti iz potencijalne recesije, Bačić kaže da je naš rast drugi po visini u EU-u, a to što je, kaže, “u vrlo malom postotku usporio u prvom kvartalu ove u odnosu na prvi kvartal prošle godine govori da je ovisan o kvartalu i sezoni u kojoj se mjeri”.

– Građevinskoj operativi je sad i teško pratiti ovaj dvoznamenkasti rast iz godine u godinu jer nema dovoljno operative, stručnjaka, radnika.

Rast građevine je vrlo visok i generator je rasta gospodarstva, ponovio je ministar. S obzirom da radnika nedostaje, koliko će ove godine biti stranih radnika u sektoru građevine, pitali smo dalje.

– Oko 60 do 70 tisuća stranih radnika bit će ove godine u sektoru građevine u Hrvatskoj, prema broju dozvola koje izdaje MUP. I na toj razini je planiran i ukupan obujam radova, potvrdio je Bačić.

No, dok je on poprilično optimističan oko povećanja priuštivosti stambenih kvadrata čije su cijene u Hrvatskoj zadnjih godina otišle u nebo, struka je iskazala i određenu skepsu.

U okviru okruglog stola na temu plana stambene politike, Vedrana Likan, direktorica Colliersa, rekla je da su cijene značajno rasle. Očekuje da će se sličan trend i nastaviti.

Sve “u ciglu”

– Volimo nekretnine. Tradicionalno naši građani jako puno novca investiraju u nekretnine. Sav slobodan kapital takoreći je išao u stanove.

Broj stanova koji se ne koriste je frapantan. Veliki je i problem stanova koji su u kratkoročnom najmu. Treba reći da mi kao turistička destinacija bazirana na suncu i moru samo 1,4 posto kreveta imamo u hotelima s pet zvjezdica.

Dominantan segment naše ponude kreveta je u privatnom sektoru i kratkoročnom najmu. Svih ovih godina, od osamostaljenja do danas, ljudima je valjda najprirodnije bilo staviti novac “u ciglu”.

Nisu pogriješili. Nekretnine u Hrvatskoj neće gubiti vrijednost. Niti jedan ekonomski fundament i trend ne ukazuje da uopće postoji ta opcija.

Ono čemu se trebamo nadati, što pozdravljam i očekujem je da se taj rast uspori. Ono što i dalje vidimo je da se svaki “ključ” koji je u sveučilišnom ili turističkom gradu u najavi i koji ima ili građevinsku dozvolu ili osigurano financiranje, proda – odmah.

Dok god tržištem stanovanja upravlja zakon kapitalizma u kojem živimo i dok se ne dogodi neka značajnija intervencija – a još iz ovoga svega ne mogu vidjeti horizont u kojem će se dogoditi ta značajnija intervencija u socijalno, priuštivo i tek onda tržišno stanovanje, nastavit će se ovaj trend, odrezala je Likan.

Črtomir Remec, predsjednik Inženirske zbornice Slovenije, rekao je da je slična situacija i u Sloveniji.

Ne pitaju pošto

– Nekretnine se prodaju odmah i nitko ne pita koliko košta. To je nevjerojatno što se dešava kod vas i nas, to je “unikum”, a ima i neke historijske razloge, misli Remec.

Kaže da se cijene kvadrata u Ljubljani kreću od 4.000 do 10.000 eura, dok je prosječna cijena 4.500 eura. Likan je pak rekla da je u Zagrebu prosječna cijena kvadrata nešto iznad 2.000 eura.

Remec ne vjeruje da će cijene ostati kao sada jer je nekih, veli, “20 do 30 posto balon koji će puknuti, a pitanje je danas ili sutra”. Možda će nivo cijena ostati isti, ali će, kaže, inflacija odraditi svoje.

Likan je kritizirala državni subvencijski model priuštivog stanovanja. Veli da se on “najavljuje uz velike novce, ali da se ponovno ponavlja model na kojem je 10 ili više godina bio zasnivan APN koji je kumovao ovome gdje se nalazimo danas”.

Zaključila je da vrijednost kvadrata stanova neće padati. Bačić kaže da im je cilj zaustaviti ovaj dvoznamenkasti rast koji otežava priuštivo stanovanje. Vjeruje da će se podizanjem ponude zaustaviti daljnji rast cijena stanova i najamnina.