Ovdje je ljudima brod sve. Neki su se još kao djeca vozili »Tijatom« u školu, a danas su umirovljenici. »Tijat« plovi po svim vremenskim uvjetima i to ljudi znaju. U trenutku kad su se ukrcali, oni su stigli doma, na posao, kamo god su krenuli, govori Aldo Bilan, zapovjednik broda koji gotovo šest desetljeća povezuje Šibenik, otok Zlarin, otok Prvić i Vodice
Mnogo je 60 godina. I za ljude, a kamoli neće biti za brodove. Zato su rijetki takvi kao »Tijat«, putnički brod »Jadrolinije«. Uvjerljivo najstariji u bijeloj floti. Ali nije samo zbog toga poseban. Najvećim dijelom svog vijeka »Tijat« je plovio na jednoj liniji povezujući Šibenik, otok Zlarin, otok Prvić i Vodice.
Povezivao je iste obale, često i iste ljude, mnogima je postao dnevni boravak, mjesto gdje se putuje, ali i razgovara uz kavu, upoznaje i druži, okrepljuje, ponekad i zadrijema ili zaigra na karte.
Ni posadi ovaj brod nije samo radno mjesto, jer svaki pomorac s »Tijata« zna kako se naviga na »Tijatu«, gdje zaškripi kad je jugo, a gdje po buri, poznaje njegove ćudi i mnoštvo vrlina. Poštuju brod koji nikad nije imao havariju ili neki veći tehnički kvar.
Brzinom od 12 čvorova
Izgrađen je davne 1955. u Brodogradilištu Split, od prvog dana je u floti Jadrolinije, ima kapacitet za 300 putnika i razvija maksimalnu brzinu od 12 čvorova. Nekad je nosio ime »Ohrid«, a novo ime »Tijat« dobio je 1. rujna 1997. Od konca sedamdesetih godina pa do danas plovio je isključivo u šibenskom okružju, a tek povremeno je znao preseliti na liniju Mali Lošinj-Unije-Susak ili rjeđe na liniju Dubrovnik-Koločep-Lopud-Šipan. Dok nije definitivno preuzeo današnje linije u šibenskom okružju plovio je i na relaciji Šibenik-Skradin sve do otvaranja Šibenskog mosta te u splitskom okružju prema Braču, Šolti, Drveniku Velom i Drveniku Malom. Sve su to detalji iz života broda, koji je prije desetak dana proslavio okrugli 60-i rođendan posebnom slavljeničkom vožnjom na svojoj liniji. Praćen je brojnim brodicama na putu i dočekivan u svakoj luci pjesmom, veseljem, zdravicama, poklonima za posadu i svjetlećim raketama.
Najstariji brod u povijesti Jadrolinije bio je »Ero« izgrađen 1931. u Svenburgu. Prodan je 2008. u trenutku kad je navršio 77 godina. Osim »Tijata« koji je sa 60 godina najstariji, listu trenutno najstarijih brodova čine »Premuda« (58), »Postira« (52), »Lošinjanka« (46), »Lastovo« (45), »Prizna« (45), »Pelješčanka« (44) i »Marko Polo« (42). Svi navedeni brodovi postupno će se mijenjati mlađima ili novogradnjama. Prosječna starost flote Jadrolinije se polako smanjuje. Prije 15 godina prosječna starost iznosila je 26,7, prije 10 godina 26,5, a danas iznosi 25,4 godine. Cilj je dostići prosjek od 15,9 godina do 2027. kada bi u floti trebala biti ukupno 44 broda koji bi istovremeno mogli ukrcati 31.377 putnika i 4.710 vozila, što je bitno veći kapacitet od onog današnjeg sa 50 brodova u floti (28.020 putnika i 3.924 vozila).
U svakoj od četiriju luka, na Zlarinu, Prvić Luci i Prvić Šepurini te Vodicama bilo je puno pljeska, čašćenja i prigodnog fotkanja, jer su mještani u svakom pristaništu željeli ovjekovječiti slavlje broda na kojeg su toliko naviknuli da ga osjećaju svojim. A ona najposebnija fotografija uslijedila je na kraju u Vodicama, gdje je Šime Strikoman još jednom milenijskom fotografijom zabilježio slavlje »Tijata«.
Zapovjednik – vršnjak
Među pomorcima jedan je slavljenik imao istaknuto mjesto. Aktualni zapovjednik broda »Tijat« Aldo Bilan taj posao radi već sedam godina, a u Jadroliniji je od 2000. Kaže da se odlučio na pomorsko zanimanje nakon gimnazije slušajući prijatelje i njihove priče o tome kako su oplovili svijet, vidjeli obje Amerike, Afriku i druge kontinente. Bilan je taj svijet doista oplovio, počeo je na Jugoliniji, a poslije je prošao i Slobodnu plovidbu Šibenik, te još jednu njemačku kompaniju. Iskustva se nakupilo, pa zapovjednik u šali kaže da je gotovo pa vršnjak »Tijata«, točnije samo je jednu godinu stariji. Kaže da bi želio da zajedno odu u mirovinu.
– Vratio sam se doma i zaposlio na Jadroliniji zbog obitelji. Lijepo je vidjeti svijet, ali je teško biti odvojen. Na dugoj plovidbi si stalno odsutan i ponekad si gotovo stranac kad se vratiš. Ovdje su kraće pruge, 15 dana radiš, 15 si doma. I nije mi žao što sam se vratio. Obitelj je tu, a sličnu atmosferu imamo i na brodu. Posada mora biti profesionalna, svatko zna što i kada radi, ali smo zajedno dugo i dobro se poznajemo. Poznajemo i putnike, imamo i tu jedan poseban odnos. Unaprijed znaš koje dijete ide u koju školu, znaš kad je dobilo lošu ocjenu, kad se zadaće pišu na brodu. Znaš gdje tko radi, jer svaki dan mnogi idu s nama na posao. Znamo tko ide kod doktora ili u kupovinu. Bilo je puno vjenčanja, ali i sprovoda, sretnih i onih tužnijih putovanja. Ponekad ćemo i pričekati ako netko kasni. Ljudi me nazovu na mobitel, stanemo koju minutu dok putnik stigne ako je moguće. I nitko se zbog toga ne ljuti, jer svi znaju što znači zakasniti na brod. Ovdje je ljudima brod sve. Neki su se još kao djeca vozili »Tijatom« u školu, a danas su umirovljenici, govori Bilan, koji zatim pojašnjava još neke tajne »Tijata«, broda koji uvijek, baš uvijek plovi bila bura ili jugo. Dijelom je to zasluga zatvorenog šibenskog akvatorija, gdje je more nešto mirnije, a dijelom je razlog kvaliteta gradnje, također i kvaliteta redovnog godišnjeg održavanja.
Neće u rezalište
Svaki od 50 brodova u bijeloj floti ima svoju priču, svaki mora redovno prolaziti remonte i obnovu, zadovoljiti standarde sigurnosti, komfor putnika, traženi kapacitet, europska pravila, a tu su zahtjevi iz godine u godinu sve veći. Legendarna »Liburnija« je već završila u rezalištu, a osim »Tijatu« nasljednici će se idućih godina morati tražiti i za neke druge poznate brodove kao što su »Marko Polo« i »Dubrovnik«, koji su uposleni na međunarodnim linijama. Strategija razvoja Jadrolinije u razdoblju do 2027. predviđa obnovu flote vrijednu ukupno 281 milijun eura. Planira se nabaviti ukupno 26 novih brodova od čega bi 23 bile novogradnje, a među prvima u realizaciji bit će upravo projekt gradnje putničkih brodova za kratke destinacije kapaciteta oko 400 putnika, dakle brodova koji će zamijeniti upravo »Tijat«, te neznatno mlađe »Postiru« i »Premudu«.
– Nikad se nije dogodilo da »Tijat« ne isplovi svaki dan. Bila je prije dvije tri godine snježna mećava i tad smo propustili jednu vožnju. Inače, »Tijat« plovi po svim vremenskim uvjetima i to ljudi znaju. U trenutku kad se ukrcaju oni su stigli, doma, na posao, gdje god su krenuli. Sigurno bi mogao još dugo ploviti, ali nove propise i tehnička pravila Europske unije »Tijat« ne može ispuniti. Ali sigurno neće završiti u rezalištu, netko će ga kupiti i prenamijeniti, a dotad će još ploviti dok ne stigne kvalitetan zamjenski brod, govori Bilan dok s ushićenjem govori o neobičnoj rođendanskoj proslavi, koja uopće nije trebala biti tako grandiozna. Od početne ideje nekoliko entuzijasta s facebook grupe »Tijat u srcu« sve je brzo preraslo u nezapamćenu feštu kakvom se malo koji brod može pohvaliti. Gotovo tisuću Zlarinjana, Lučana, Šepurinjana i Vodičana dočekivalo je »Tijat« u svakoj luci. Pokazalo se da »Tijat« doista nose u srcu.
Koliko god bila pomorski vrijedna priča o najstarijem brodu iza nje stoji i druga strana medalje, koja govori o nužnoj obnovi flote najvećeg nacionalog putničkog brodara. Veterani bijele flote polako se pripremaju za odlazak. To se naprosto mora dogoditi, jer je vrijeme okrutan sudac, a brodovi imaju svoj vijek trajanja. U rođendanskom slavlju nitko ipak ne treba žaliti. Pogotovo ne ako neki novi »Tijat« također dočeka šezdesetu na liniji prema otocima u okružju Šibenika.
