ZAGREB – Već tjednima gorivo na benzinskim crpkama blago pojeftinjuje zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu. Ona se jučer na londonskoj burzi prodavala za oko 93 dolara po barelu, što znači da se vratila na razinu prije početka ruske agresije na Ukrajinu, kada je iznosila oko 92 dolara. Nakon početka rata skočila je na razinu 100 do 120 dolara, na kojoj se držala sve do početka srpnja.

Međutim, ta vijest o pojeftinjenju primljena je s ambivalentnim osjećajima. S jedne strane, pozitivno je što će se građanima i poduzetnicima smanjiti troškovi za gorivo, ali ne toliko da bi se mogli radovati. Nafta je i dalje 30 posto skuplja nego prije godinu dana, kada se plaćala oko 70 dolara po barelu, prema podacima portala Trading Economics.

Duboka zabrinutost

S druge strane, razvoj događaja izaziva duboku zabrinutost jer je pad cijena nafte na svjetskom tržištu zapravo posljedica smanjene potražnje za energijom zbog usporavanja gospodarske aktivnosti. Svi se boje izbijanja ekonomske recesije koja je u drugom tromjesečju već zahvatila Sjedinjene Države, a prijeti širenjem po cijelom svijetu.

Američki predsjednik Joe Biden pohvalio se prošli tjedan da cijene goriva u SAD-u padaju već najmanje 50 dana. Ali to nije ponukalo vozače na veće korištenje automobila. Naprotiv, u posljednjem tjednu srpnja potrošnja benzina u SAD-u pala je osam posto u odnosu na prethodni tjedan, a čak 13 posto u odnosu na isti tjedan prošle godine. To znači da američki građani danas putuju manje čak u usporedbi s ljetom 2020. godine, kada su zbog pandemije mnogi morali godišnji odmor provesti kod kuće.

Cijena nafte pala je i zbog smanjene potražnje u Kini, drugoj po veličini gospodarskoj sili. Kina nije utonula u recesiju, ali njezino gospodarstvo naglo gubi zamah, pa je tijekom srpnja smanjila uvoz nafte za gotovo 10 posto.

Nema sumnje da će malo niža cijena nafte spustiti i rekordno visoke profite energetskih divova. Pet najvećih zapadnih naftnih kompanija – Exxon, Chevron, British Petroleum, Shell i Total – samo u drugom tromjesečju zabilježilo je profit veći od 65 milijardi dolara, dok kućanstva i poduzeća proživljavaju najveći cjenovni udar u posljednjim desetljećima. Čak i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je vlade neka privremeno oporezuju te »skandalozne«, »nemoralne profite« kompanija koje tijekom tržišnih poremećaja, prema njegovim riječima, iskazuju »grotesknu pohlepu«.

Strah od približavanja recesije zbog preskupe energije potaknuo je Europsku uniju na djelomično ublažavanje sankcija protiv Rusije. Iako je EU proljetos najavio embargo na uvoz ruske nafte pomorskim putem do kraja ove godine, Vijeće EU-a je prije dva i pol tjedna objavilo da se od sankcija izuzimaju europske kompanije koje rusku naftu prevoze u treće zemlje, one izvaneuropske. Taj potez, koji EU nije razglasio na velika zvona, ima za cilj povećati ponudu nafte iz Rusije, s obzirom na to da svaka deseta litra na svjetsko tržište dolazi iz te zemlje, te sniziti cijene.

Politički napori

Službeni Washington također već mjesecima pokušava političkim putem spustiti cijene nafte, kako bi popravio izglede vladajuće Demokratske stranke na izborima za Kongres u studenome. SAD je nagovarao Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) na čelu sa Saudijskom Arabijom da poveća izvoz, ali ti napori nisu uspjeli. Zemlje izvoznice odlučile su prošli tjedan povećati izvoz nafte za samo 100 tisuća barela dnevno, odnosno za 0,1 posto svjetske potražnje, jer ne žele naškoditi Rusiji koja je pridruženi član OPEC-a.

Dodatni napor za spuštanje cijena Washington je uložio kada se proljetos neizravno suprotstavio odluci EU-a o uvođenju embarga za uvoz ruske nafte. Umjesto embarga, Washington je predložio da se uvoz ruske nafte nastavi, ali pod uvjetom da joj najveći uvoznici osjetno smanje ili ograniče cijenu, kako bi se Moskvi srezali prihodi za vođenje rata u Ukrajini. Međutim, ni taj prijedlog nema izgleda za uspjeh, jer se tome protive glavni uvoznici nafte Kina i Indija, dok je Moskva poručila da će prestati s njezinim izvozom ako joj se ne bude isplatio, što znači da bi cijene opet skočile.

Tako su SAD i EU, svaki na svoj način, pokušali ublažiti posljedice poremećaja na svjetskom tržištu energenata, koji su se produbili nakon početka rata u Ukrajini i uvođenja sankcija Rusiji. Međutim, posljedice visokih cijena energenta na gospodarstvo i građane očito su brže od političkih napora zapadnih zemalja da ih smire. Preskupi energenti izazivaju sve višu inflaciju koja usporava gospodarski rast. Većina ekonomista smatra da Europi najkasnije ove zime prijeti izbijanje recesije, pogotovo ako joj Rusija potpuno obustavi isporuku plina.