Na svjetskim valutnim tržištima euro je prošloga tjedna oštro pao prema dolaru, drugi tjedan zaredom, jer će u ožujku Europska središnja banka dodatno olabaviti monetarnu politiku, dok bi je američki Fed polovicom godine mogao zaoštriti.

Tečaj eura pao je prošloga tjedna prema američkoj valuti 1,6 posto, na 1,1195 dolara, nedaleko najniže razine u mjesec dana.Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, pa mu je cijena skliznula 1,1 posto, na 133,95 jena.Dolar je, pak, ojačao prema ‘japancu’, za 0,5 posto, na 119,60 jena.

Nakon što su ministri financija eurozone postigli konsenzus oko grčkih dužničkih problema, uklonivši tu prepreku s tržišta, u fokus ulagača ponovno su ušle monetarne politike središnjih banaka SAD-a i Europe.

Kako će u ožujku Europska središnja banka (ECB) uvesti program otkupa državnih obveznica i tako dodatno olabaviti monetarnu politiku,, ulagači se pripremaju za dulje razdoblje jeftinog novca u eurozoni.

Zbog toga su prošloga tjedna prinosi na 7-godišnje njemačke državne obveznice po prvi puta zaronili u negativno područje, na 0,003 posto, a Njemačka je, uz to, prodala i svoje petogodišnje obveznice uz negativni prinos.

Nastojanja središnje banke da omogući stalni dotok novca u financijski sustav pritisnula su prinose na državne obveznice zemalja europske jezgre u negativno područje, ili vrlo blizu toga.

To znači da bi Fed mogao povećati kamate, po prvi puta od 2006. godine, na svakoj idućoj sjednici, a mnogi analitičari to očekuju u lipnju. Doduše, dio ulagača protumačio je tu izjavu kao naznaku odgode povećanja kamata, no da je zaoštravanje monetarne politike na ‘stolu’ potvrdila su krajem tjedna dva dužnosnika Feda.Predsjednici Fedovih ogranaka u San Franciscu i St. Louisu John Williams i James Bullard sugerirali su da bi američka središnja banka mogla privesti kraju politiku kamatnih stopa blizu nula posto brže nego što trgovci očekuju, tijekom ljeta ili jeseni, jer se očekuje nastavak oporavka gospodarstva i rast inflacije.

Doduše, u SAD-u su u siječnju potrošačke cijene zabilježile najveći pad od 2008. godine, no dužnosnici Feda očekuju stabilizaciju cijena nafte do ljeta, a time i rast potrošačkih cijena.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih svjetskih valuta, dosegnuo je u petak 95,29 bodova, primaknuvši se najvišoj razini u više od 11 godina od 95,481 boda, koju je dosegnuo 23. siječnja.

Premda je dolarov indeks u veljači ojačao mršavih 0,5 posto, to je već osmi mjesec zaredom kako raste, a tako dug niz njegova uspona nije zabilježen još od 1971. godine, kada je omogućeno slobodno tržišno formiranje tečaja američke valute.  

Premda to znači da bi Fed, po prvi puta od 2006. godine, mogao povećati kamate na svakoj idućoj sjednici, a mnogi analitičari to očekuju u lipnju, i premda nije ponovila da će Fed biti ‘strpljiv’ po pitanju kamata, dio ulagača protumačio je tu izjavu kao naznaku odgode povećanja kamata.

Unatoč rekordnim dosezima Dow Jones i S&P 500 indeksa, na Wall Streetu nije vladala euforija.

»Trenutačno su sve vijesti prilično dobre, no nedovoljno da bi potaknule snažniji rast cijena dionica. Samo bi veći rast dobiti kompanija mogao znatnije potaknuti cijene, a u većini industrija ne bilježi se snažan rast dobiti«, kaže Rick Meckler, predsjednik u fondu LibertyView Capital Management.

Krajem tjedna ulagače je na oprez naveo i podatak da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju porastao 2,2 posto na godišnjoj razini, a ne 2,6 posto, kako je pokazala prva procjena. To predstavlja oštro usporavanje rasta BDP-a, s obzirom da je u prethodnom kvartalu skočio impresivnih 5 posto. Unatoč stagnaciji u prošlom tjednu, u cijeloj veljači Dow Jones skočio je 5,6 posto, što je njegov najveći mjesečni dobitak od siječnja 2013. godine. S&P 500 osvojio je, pak, 5,5 posto, najviše od listopada 2011., dok je Nasdaq indeks skočio 7,1 posto, najviše od siječnja 2012. godine.

Tako su u veljači cijene dionica nadoknadila gubitke iz siječnja, a njihov uspon ponajviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija.Kompanije u sastavu S&P 500 indeksa ostvarile su u posljednjem lanjskom tromjesečju rast dobiti za više od 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je više od 4,2-postotnog rasta, koliko su analitičari u anketi Reutersa očekivali u siječnju, ali manje od 11 posto, koliko su očekivali u listopadu prošle godine.

U Europi veći rast cijena dionica nego u SAD-u

Na europskim su burzama, pak, cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,5 posto, na 6.946 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 3,2 posto, na rekordnih 11.401 bod, a pariški CAC 2,5 posto, na 4.951 bod.

To se zahvaljuje sporazumu ministara financija eurozone o produljenju programa financijske pomoći Grčkoj za još četiri mjeseca.

I dok se grčka vlada pod vodstvom Sirize našla kod kuće pod optužbama za prodaju iluzija glasačima jer nije održala obećanje da neće produžavati sporazum o međunarodnoj pomoći i da će ukinuti nepopularne reforme, ulagači na burzama su odahnuli jer dogovor otklanja opasnost da se Grčka idućih mjeseci nađe pred bankrotom, bez dovoljno sredstava za isplatu svih dospjelih dužničkih obveza.

»Prva prepreka je preskočena, no Grčka sada mora doći s ozbiljnim paketom mjera koje kani poduzeti. Priča još nije gotova, idućih mjeseci bit će puno rasprava i vjerojatno puno nestabilnosti na tržištima«, kaže Peter Dixon, strateg u Commerzbank.

Europske burze podržali su i dobri kvartalni poslovni rezultati europskih kompanija. Dosad je više od 65 posto kompanija iz sastava STOXX 600 indeksa objavilo izvješća, pri čemu je njih 55 posto ostvarilo rezultate iznad ili u skladu s očekivanjima.

Procjenjuje se da će dobit europskih kompanija u posljednjem lanjskom tromjesečju u prosjeku biti za 14,9 posto veća nego u istom razdoblju godinu dana prije. Bila bi to najbolja sezona objave poslovnih rezultata u protekle tri i pol godine.

»Općenito govoreći, zarade kompanija ohrabruju. Američka slika zarada djeluje izazovno, no procjene o profitima europskih kompanija su u porastu«, kaže Frederique Carrier, direktor u tvrtki RBC Wealth Management.

Tako je u Europi nastavljen rast cijena dionica, pa je FTSEurofirst 300 indeks od početka godine skočio 14 posto, dosegnuvši najviše razine u sedam godina.To je najveći skok tog indeksa na početku godine otkako je uveden 1986. godine, a tako snažan rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje najavi Europske središnje banke o daljnjem labavljenju monetarne politike u ožujku.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 2,5 posto, na 18.797 bodova, novu najvišu razinu od 2000. godine.