Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo vrlo nesigurno, pa bi jedan dan cijene dionica porasle, a već drugi pale, ovisno o procjenama ulagača do koje će razine zbog visoke inflacije središnje banke povećati kamatne stope.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,9 posto, na 33.203 boda, dok je S&P 500 oslabio 0,2 posto, na 3.844 boda, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 10.497 bodova.

Pad S&P 500 i Nasdaqa treći tjedan zaredom posljedica je strahovanja ulagača da će američka središnja banka povećati kamatne stope na više razine nego što se procjenjivalo.

Unatoč agresivnom povećanju kamata Feda od početka godine, američko gospodarstvo i dalje snažno raste.

Naime, konačna procjena pokazala je da je u trećem tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao 3,2 posto na anualiziranoj razini, više nego što je prvotno procijenjeno.

Podaci s tržišta rada pokazali su, pak, da je prije tjedan dana broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao na 216.000, manje od očekivanih 222.000.

Ti podaci pokazuju da su gospodarstvo i tržište rada i dalje vrlo snažni, što će i dalje podržavati visoku inflaciju.

To, pak, znači da bi Fed mogao povećati kamate na više razine nego što se očekivalo i da bi se na tim razinama mogle zadržati dulje nego što se očekivalo.

„Snažni gospodarski pokazatelji navest će Fed da zadrži nogu na gospodarskoj kočnici i nastavi zaoštravati monetarnu politiku. A to znači da postoji rizik da se s povećanjem kamata pretjera, što bi se snažno odrazilo na gospodarstvo”, objašnjava Liz Ann Sonders, strateginja u tvrtki Charles Schwab.

I dok ove godine solidno raste, iduće bi gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

„Tržište prelazi iz faze zabrinutosti oko toga koliko će Fed povećati kamate u fazu zabrinutosti u vezi recesije iduće godine u SAD-u, ali vjerojatno i globalno. A to znači i da su procjene zarada kompanija za iduću godinu previsoke”, kaže Matt Stucky, portfelj menadžer u tvrtki Northwestern Mutual Wealth Management Company.

Zbog agresivnog povećanja kamata Feda, S&P 500 indeks na putu je najvećeg godišnjeg gubitka od financijske krize 2008. godine.

U ovo doba godine obično cijene dionica rastu jer investicijski fondovi i drugi veliki investitori uljepšavaju svoje portfelje, što je uobičajeno za kraj godine.

No, analitičari kažu da bi ove godine taj inače uobičajeni rast cijena mogao izostati ili će biti vrlo slab.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,9 posto, na 7.473 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,3 posto, na 13.940 bodova, a pariški CAC 0,8 posto, na 6.504 boda.

Crobexi ojačali peti tjedan zaredom

Na Zagrebačkoj su burzi Crobex indeksi porasli i prošloga tjedna, petoga zaredom, no u zadnji ovogodišnji tjedan ipak ulaze sa znatnim gubitcima od početka godine, prateći negativna kretanja na svjetskim burzama u jednoj od najturbulentnijih godina dosad.

Crobex indeks porastao je protekloga tjedna 1,5 posto, na 1.964 boda, a Crobex10 za 0,91 posto, na 1.150 bodova.

Oba indeksa tako su porasla peti tjedan zaredom i dosegnula najviše razine u tri mjeseca.

No, u zadnji ovogodišnji tjedan glavni dionički indeksi ulaze sa znatnim gubitcima od početka godine. Crobex je od početka godine izgubio oko 5,5, a Crobex10 8,8 posto.

Prate tako negativni trend na svjetskim burzama, na kojima je od početka godine izbrisano oko 14.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica, uz velike oscilacije i na tržištima obveznica, valuta i roba te kolaps nekoliko kripto carstava.

Glavni su pokretači zbivanja na burzama bili rat u Ukrajini, u kombinaciji s neobuzdanom inflacijom, dok su se gospodarstva u svijetu probijala iz koronakrize, a bilo je i gotovo 300 povećanja kamatnih stopa, pa je 2022. bila možda i najturbulentnija godina koju su ulagači do sada vidjeli.

Protekli su tjedan na ZSE svi sektorski indeksi porasli, a najviše Crobexkonstrukt, za 10,81 posto.

Redovni promet dionicama dosegnuo je 37 milijuna kuna, oko 8 milijuna više nego u tjednu ranije.

Uz to, ostvareno je 5,86 milijuna kuna blok prometa u transakciji s dvije dionice. Dionicom Čakovečkih mliinova ostvareno je tako 3,42 milijuna kuna blok prometa, po cijeni od 73,5 kuna po dionici, a Istarske kreditne banke Umag 2,44 milijuna kuna, po cijeni od 2.200 kuna za dionicu.

Najveći promet u redovnom trgovanju imala je dionica Slavonskog ZIF-a, kojm je ostvareno 7,2 milijuna kuna, a cijena joj je skočila 20 posto, na 24 kune, pa je bila i najveća dobitnica.

Više od sedam milijuna kuna prometa imala je i dionica Plave lagune, a cijena joj je pritom porasla 0,54 posto, na 1.860 kuna.

U fokusu investitora bila je još jedna turistička dionica – Arena Hospitality grupe, kojom je ostvareno 3,04 milijuna kuna prometa. Cijena joj je ojačala 3,54 posto, na 234 kune.

Promet veći od tri milijuna kuna zabilježila je i dionica Podravke, uz pad cijene za 0,63 posto, na 636 kuna.

Uz dionicu Slavonskog ZIF-a znatnije su poskupjele i dionice Ingre, za 16,52 posto, Tehnike, za gotovo 13 posto, te Mon Perina, za 10,5 posto.

Najveća gubitnica, pak, bila je dionica Varteksa, koja je zabilježila cjenovni pad od 32,7 posto, na 3,5 kune.

Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 60 dionica, pri čemu je cijena njih 27 porasla, 24 pala, a devet stagnirala.