U Hrvatskoj, pa tako i na Kvarneru, privatni je smještaj najzastupljeniji oblik turističkog smještaja. Iznajmljivača iz godine u godinu ima sve više, a samim time i kreveta u apartmanima i kućama za odmor.

Međutim, trend stalnog rasta broja iznajmljivača, umjesto neke smislene državne politike ili strategije zaustavila je koronakriza. Uspoređujući podatke o broju iznajmljivača i turističkih kreveta u smještaju u domaćinstvu vidljivo je da, unatoč tome što su iznajmljivači u prosjeku imali bolju sezonu nego hotelijeri i kampovi, ipak osjećaju posljedice krize te da su neki otkazali svoje krevete.

U Turističkoj zajednici Kvarnera kažu kako je prema podacima iz eVisitora, u Primorsko-goranskoj županiji trenutačno registrirano 113.855 kreveta u privatnom smještaju, odnosno 16.688 iznajmljivača.

U odnosu na siječanj 2020. godine ukupan je broj kreveta smanjen za 1.700 što je jedan posto manje, no postoje razlike u promjeni broja kreveta što se tiče broja zvjezdica.

Naime, u TZ-u Kvarnera ukazuju na to kako je negativan trend uočen u smještaju niže kategorije, dakle, u onom s jednom, dvjema i trima zvjezdicama, dok je u smještaju više kategorije, dakle s četirima i pet zvjezdica, broj objekata i kreveta unatoč krizi – porastao.

Kriza prouzročena pandemijom ustvari je intenzivirala trend okretanja prema kvalitetnijem smještaju.

Visoka kvaliteta

– Iz podataka o broju iznajmljivača i kreveta u obiteljskom smještaju vidljivo je, dakle, da je lani pao broj kapaciteta s manje zvjezdica, dok je s druge strane, broj onih visoke kvalitete unatoč krizi nastavio rasti.

To je uostalom pokazala i lanjska sezona, tijekom koje su gosti bolje platežne moći ipak stigli na Kvarner, a tijekom koje se bolji smještaj ipak bolje punio i imao manji pad.

Kvarner je destinacija koja je strateški opredijeljena prema turizmu više i visoke kvalitete i upravo zbog toga smo kroz brend Kvarner family, edukacije, ali i kroz županijske kredite za iznamljivače, pokušali potaknuti iznajmljivače da ulažu u svoj smještaj, podižu kvalitetu i to se pokazalo kao prednost lanjske godine, kazala je Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera.

Koronakriza očito će, kao i kod nekih drugih djelatnosti poput ugostiteljstva, »pročistiti« ponudu privatnog smještaja. Ono što je važno, istakla je direktorica županijskog TZ-a, jest činjenica da kvarnerski iznajmljivači i u krizi razmišljaju o podizanju svoje ponude kako bi bili spremni za novu sezonu.

Teška godina

Inače, i na razini države podaci također pokazuju pad broja kreveta i obveznika u privatnom smještaju. Naime, podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju kako je u objektima u domaćinstvu u siječnju prošle godine bilo registrirano oko 608 tisuća kreveta, dok je ove godine njihov broj pao na oko 594 tisuće, dakle vidi se da je u privatnom smještaju izgubljeno 14 tisuća kreveta.

Isto tako, registrirano je oko 3 tisuće iznajmljivača manje, konkretno početkom godine ih je bilo registrirano oko 96 tisuća.

Iznajmljivači su se lani, barem oni na Sjevernom Jadranu, u sezoni kakvu nitko ne pamti, našli u nešto povoljnijem položaju od primjerice hotela. Naime, u sezoni kada je sigurnost bila broj jedan kriterij, a što će biti slučaj i ove godine, na cijeni je bila socijalna distanca, a to se jako lijepo moglo osigurati u kućama za odmor koje su dobro radile.

Neke čak i izvrsno. A i apartmani s posebnim ulazima davali su gostima veću dozu socijalne distance. Međutim, posla i gostiju ipak je bilo manje, jesen i zima su otpisani, a vrlo vjerojatno i dobar dio proljeća tako da iznajmljivači u globalu također bilježe velik pad i teško razdoblje.

Osobito oni koji žive od iznajmljivanja, kao i oni koji su u kreditima koje su uzimali kod banaka za gradnju ili uređenje svojih objekata. A s druge strane, to je dio turističkog sektora koji je u prinicipu ostao izvan nekih mjera pomoći koje su dobile druge grane, kao i povoljnih kredita HAMAG-BICRO-a ili HBOR-a te su u potpunosti prepušteni tržištu.

Što će donijeti još jedna teška godina, hoće li ljudi početi prodavati apartmane ili se, barem u većim gradovima, opet vraćati klasičnom rentanju stanova podstanarima i studentima, ostaje vidjeti.

U vrijeme kada je do kredita kod poslovnih banaka jako teško doći, a i upitno je koliko će gostiju doći, s obzirom na situaciju s pandemijom, ponovni je rast u ovom segmentu ove godine iluzorno očekivati.

U Rijeci u godinu dana 5,5% manje iznajmljivača

Podaci Turističke zajednice grada (TZG) Rijeke pokazuju da je i u Rijeci kriza donijela preokret trenda snažnog rasta kapaciteta u privatnom smještaju koji je bio jako naglašen posljednjih nekoliko godina.

A u godini kada je Rijeka postala Europska prijestolnica kulture trebao je doživjeti vrhunac s obzirom na to da su mnogi čekali da kapacitete popune brojnim turistima koji će pohoditi događanja u okviru EPK-a.

Sve se to preko noći preokrenulo pa je tako umjesto daljnjeg rasta kreveta u privatnom smještaju zabilježen, ne velik, ali ipak pad. Naime, u TZG-u Rijeka kažu kako prema podacima iz sustava eVisitor na dan 31. prosinca 2019. godine na području grada Rijeke bilježe registrirano 996 obveznika, odnosno 1.106 objekata u domaćinstvu s 3.513 kreveta.

Godinu dana kasnije, odnosno na dan 31. prosinca 2020. godine na području grada Rijeke bio je registriran 941 obveznik, odnosno 1.052 objekta u domaćinstvu s 3.390 kreveta.

– Iz navedenih podataka vidljivo je da se radi o manjem padu. Broj obveznika, dakle, privatnih iznajmljivača, u godinu se dana smanjio za 5,5 posto, broj registriranih objekata u domaćinstvu za 4,9 posto, a broj kreveta u objektima u domaćinstvu za 3,51 posto – rekao je Dominik Damiš, voditelj marketinga u riječkom TZ-u.