Sindikalni prosvjed

Ministar Ružić: Nije realno da prosječna plaća bude 2.200 eura

Portal Novi list

Alen Ružić / Foto Andrea Ilakovac

Alen Ružić / Foto Andrea Ilakovac

Vidjeli smo i po reakcijama danas šire javnosti da ovakvi porasti plaća i mirovina preko noći nisu nešto što šira javnost podupire, rekao je Alen Ružić



Više tisuća građana okupilo se u subotu na sindikalnom prosvjedu u Zagrebu, s kojeg su sindikalni čelnici upozorili na korupciju i zatražili veće plaće i mirovine, poručivši Vladi da će joj, ako se zahtjevi ne ispune, građani svoju ocjenu dati na parlamentarnim izborima 2028. godine.


Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel na prosvjedu je demantirao tvrdnje da rast plaća uzrokuje inflaciju, koja je u posljednjih 30 dana porasla za 1,6 posto iako plaće nisu rasle te je sada na 4,8 posto.


Kao glavnog krivca za porast inflacije naveo je to što je Vlada podigla cijene energenata što je dalo “zeleno svjetlo svima” da dignu cijene. “Nije to od vaših plaća, nije to od vaših mirovina. To je od pohlepe, od pohlepe onih koji su nezasitni,” poručio je Novosel.




Također je naglasio da su visoke cijene hrane i stanovanja u Hrvatskoj posljedica dolaska milijuna turista s većom kupovnom moći.


Što na zahtjeve sindikata kažu u Vladi, otkrio je za RTL Danas ministar rada Alen Ružić.


Sindikati su na prosvjedu zatražili prosječnu plaću 2200 eura, je li to realno?


Moram reći da nije realno i da mi kontinuirano radimo na povećanju plaća, mirovina i svih ostalih primanja i socijalnih primanja, i to na jedan kontinuiran način koji je održiv za samu stabilnost i konkurentnost naše privrede.


Oni kažu da postoji model da dignete minimalac dva puta po 250 eura. I onda lančano se diže i prosječna plaća, ali i mirovina koji isto žele na 1100 eura


Bez obzira da li bi to bilo u ovim koracima, riječi je o stepenasto prilično naglom porastu plaće, da tako kažemo preko noći.


Vidjeli smo i po reakcijama danas šire javnosti da ovakvi porasti preko noći kako plaće u javnom i državnom sektoru, tako i u javnim i državnim službama, tako niti mirovina, nisu nešto što šira javnost podupire.


Kako je moglo uoči izbora?


Ali kako je moglo ići tako naglo uoči izbora, a sada je to nije realno?


Pa gledajte, kontinuirano rastu plaće i to statistike pokazuju. Nisu samo uoči izbora, kontinuirano je.


Najviše uoči izbora. To ne možete negirati


Najviše je bilo u određenim periodima, ali kontinuirano se povećavaju primanja cijeli mandat, 10 godina ove Vlade na čelu s našim premijerom. Svi modeli se razmatraju, pa čak i oni indeksacije.


Dakle, svi modeli koji će dovesti do što bolje, pravednije raspodjele na održiv način jer je to bit kako funkcioniramo i kako se odupremo svim prijetnjama i kroz intervencije koje su vrlo široke.


Je li sad završilo vrijeme snažnog rasta plaća zato što zaista nema novaca ili zato što to ujedno potiče inflaciju?


Generalno u našem proračunu se istovremeno kroz rast i razvoj povećavaju plaće, ali se na isti način osiguravaju sredstva i za stabilnost, dakle kroz intervencije stabilnost i održivost naše privrede konkurentnost za kapitalne investicije, ali i za sva socijalna davanja.


Tako da intervencije su ovdje kako bi cijeli sustav funkcionirao i razvijao se postepeno u kontinuitetu uz rast koji je neminovno.


Ako ne ispunite zahtjeve koje su danas sindikati iznijeli, oni kažu da ćete završiti kao na idućim izborima 2028. kao Orbán u Mađarskoj


Pa ja moram reći da takav scenarij ni približno nije razvidan. Danas je javnost pokazala da nije trenutak da bi se prepoznao ovaj apel sindikata. Mi podržavamo svaki demokratski diskurs. Svi imaju pravo na to.


Kontinuitet rada ove Vlade koja intervenira u krizama u svim krizama vrlo intenzivno je prepoznata. S jedne strane održavamo porast plaća, a s druge strane održavamo konkurentnost i s treće strane se podržava stabilnost i rast standarda građana.


Inflatorni, pritisci su ovdje i mi to ne želimo negirati, ali ne možemo reći da plaće i mirovine nisu rasle, čak i više od onog što je rasla inflacija.


Razlika u plaćama


Od rasta plaće u javnom sektoru ništa. Danas su prosvjedovali i oni koji rade za privatnike i oni očekuju od vas da vršiti pritisak na privatnike da i njima rastu plaće


Privatni sektor je samostalan. Privatni sektor posluje u okvirima koje ova država stvara za normalno produktivno razvijanje i tu nema nikakvih pritisaka. Vlada mora stvoriti pozitivno okruženje kako bi se privatni sektor razvijao.


Vrlo često govore i uspoređuju plaće u javnom i privatnom sektoru i to je isto neka od situacija koje se nameću ovoj Vladi.


Jeste li da čuli ovaj podatak skupa da je 600 eura razlika u plaćama između privatnog i javnog sektora. Nije li to strašno?


Ako uzmete detaljnu analizu plaća i ako uzmete visoku stručnu spremu koje ima više u javnom sektoru, a usporediti pojedinačno, tada radnici s visokim obrazovanjem u privatnom sektoru imaju i dalje puno veću plaću komparativno nego oni u javnom sektoru.


Tako da s te strane ovi podaci naizgled djeluju zabrinjavajuće. Ali ako se uđe u dublju analizu, tada i njima možemo naći vrlo objektivne razloge i možemo ih detaljnije prikazati.


Ne možete negirati da je država sada puno privlačniji poslodavac od privatnog sektora


Ovisi kako u kojim zanimanjima i naravno, ovisi kako u kojem sektoru. Još uvijek, dakle, po strukama.


Danas se moglo na prosvjedu čuti kako možete utjecati na privatnike da se uvede porez na ekstra dobit


Mi privatni sektor po definiciji moramo dozvoliti slobodan rast i razvoj i stvarati okruženje u kojem ćemo zaštititi prava radnika i zaštititi prava privatnih poduzetnika na nesmetan rast i razvoj.


Naravno, sve u sklopu zakonske legislative koja mora biti poticajna i koja mora privlačiti investicije, a ne ograničavati i intervencionistički način djelovanja svakako nije ono što mi želimo.


Odnos plaća i cijena


Danas smo isto tako čuli da je Hrvatska 19. po plaćama u Europskoj uniji, a šesta po cijenama, kako to može biti?


To su sad statistike koje se izvlače po potrebi i s kojima se vrlo često opet na neki način neću reći, manipulira, ali koji se stavljaju izvan konteksta od vremena do vremena od trenutka do trenutka.


To smo gledali i mogu sada reći jednu informaciju najaviti da će u utorak doći ponovno do smanjenja, dakle pozitivne intervencije Vlade do smanjenja cijene naftnih derivata.


Opet se štiti i privreda, stvaraju se pozitivni uvjeti za poslovanje i vrlo često smo tako vidjeli proteklih tjedana da su se naše cijene naftnih derivata uspoređivale i lažno, odnosno tendenciozno prikazivale kao nepovoljne jer se prikazivala naša cijena u tjednu koji slijedi s cijenama iz prethodnog tjedna, kad su cijene rasle iz zemalja u okruženju.


Tako da je pitanje ovih podataka trebalo bi detaljno analizirati. Ne mogu ovako komentirati.


Ograničenje cijena goriva i plutajući PDV su na Vladi, a hoće li biti još neka mjera koja će smanjiti inflatorni pritiske?


Vlada kontinuirano djeluje i intervenira svugdje tamo gdje je intervencija Vlade donosi lakše poslovanje, bolje rezultate, stabilnost i očuvanje konkurentnosti.


Zasad to je to?


Za sad globalno to, vidjet ćemo u ponedjeljak na Vladi.


Cijeli prilog pogledajte OVDJE.