Dodatna potrošnja jednostavno nije moguća zbog deficita i visine javnog duga, a dodatni rezovi ili kako neki govore »štednja« doista bi ugrozili gospodarski rast, kazao je premijer
Najveće probleme poduzetnicima stvaraju administrativne barijere, u što spada i pravna nesigurnost i različito tumačenje propisa, likvidnost i rokovi plaćanja, te općenito uvjeti financiranja, što uključuje i visoke kamate za osiguranje sredstva za likvidnost ili za ulaganja. Te su probleme istaknuli samo poduzetnici u anketi koju je pripremio profesor Dragan Bagić sa Filozofskog fakulteta, a ona je provedena među tristotinjak poduzetnika u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu.
Tek su na peto mjesto sami poduzetnici istaknuli probleme koje imaju na tržištu rada. Kad je u pitanju tržište rada, kao najvažnije probleme, ali među ponuđenim odgovorima poduzetnici su, njih 60 posto, naveli cijenu otpuštanja radnika i proceduru koju pri tome moraju proći. Na drugom je mjestu dostupnost motivirane radne snage.
Što se tiče financijskih uvjeta i likvidnosti, najviše poduzetnika, čak dvije trećine, žali se na visinu kamata, a 50 posto na efikasnost modela prisilne naplate.
U svom obraćanju poduzetnicima premijer je nabrajao mjere koje su značile rasterećenje za poduzetnike, od smanjenja zdravstvenih doprinosa, PDV-a u ugostiteljstvu do nižih parafiskalnih nameta, ističući kako je to dokaz da se u Hrvatskoj ne provodi nikakva porezna presija, a još manje porezni teror, ali da će poreze morati plaćati svi. najavio je i da nakon prve faze, a to je fiskalna konsolidacija »slijedi faza aktivne potpore smanjenju poreznih i drugih troškova gospodarstva«. No, o detaljima tih smanjenja poreznih i drugih troškova što ih gospodarstvo plaća Milanović u svom govoru nije otkrio nijedan detalj. Inače, bila je to rijetka prilika u kojoj je premijer, što je i sam priznao, čitao napisani govor, pa mu se u jednom trenutku dogodilo, nakon kraće digresije, da ponovno pročita isti ulomak govora, što je i sam priznao.
Činjenicu da čita govor premijer je opravdao potrebom da bude što precizniji u nabrajanju onoga što je Vlada učinila i što još treba učiniti, a dobar dio mjera koje su provedene svodio se na poreze Ministarstva financija. Što se tiče financija premijer se pohvalio kako je u Agenciji za investicije i konkurentnost registrirano 60 većih projekata ukupne vrijednosti više od šest milijardi eura i to uglavnom u turizmu, energetici i industriji. Do kraja godine, tvrdi on, trebalo bi ih biti realizirano petnaest, uz zapošljavanje 2.500 radnika.
Očekuju se i prve investicije u energetici nakon 30 godina, jer se ide u realizaciju Plomina C, Vlada nije odustala ni od gradnje HE Ombla. Nabrajao je premijer već godinama najavljivane investicije u Zračnu luku Zagreb, LNG terminal, te Luku Rijeka koja ima potencijal postati, kako je kazao Luka Kvarner ili Luka Hrvatska.
