Ne treba ignorirati poruke znanstvenika da bi se reagiralo kad bude – prekasno. Sasvim suprotno, kad se bavite poslom s dugoročnim nasadima, a vinova loza je jedan od najpoznatijih, moramo uvažavati i stručnjake koji na utemeljen, znanstveni način postavljaju okvire budućnosti pa i do pola stoljeća unaprijed.

Stoga je upravo mogućnost navodnjavanja, ali i odvodnje oborinskih voda kod prejakih kiša, bila jedna od mojih najvažnijih postavki kad sam prije više od tri desetljeća ovdje u Pavlomiru krenuo u sadnju vinograda.

Iako tada suše nisu bile toliko izražene, kao ni takav način pristupa sadnji vinograda, institucije su uvažile moje postavke i financijski me podržale u formiranju male akumulacije, kao i odvodnih kanala.

Klima koja ovdje u Pavlomiru vlada je teža nego ona u Vrbniku, s kojima dijelimo najvažniji sortiment, žlahtinu, jer smo izloženi duljim sušnim razdobljima, baš kao i iznenadnim, jakim udarima kiše, istaknuo nam je to Miroslav Palinkaš, ugledni vinar kojeg je okupacija Vukovara s istoka Slavonije dovela na Kvarner.

Kap po kap

U Pavlomir, dio poznatog Vinodola, je ušao kad je aktivan bio samo jedan jedini hektar vinograda, da bi danas upornom sadnjom došao do njih skoro trideset.

Miroslav Palinkaš / Foto Nikola Blagojević

– Nemam klasično navodnjavanje vinograda, ali koristim kap po kap zalijevanje. Primjenjujem i niz agrotehničkih mjera kako bih preduhitrio moguće posljedice suše.

Danas se baviti vinogradarstvom i »plakati« kad vam dođu naglašeno vruće i suhe sezone nije poslovno, da ne kažem odgovorno. Suho razdoblje je tu i to treba uzeti kao datost.

Imam i nešto manje od pet hektara vinograda u Šarengradu gdje su mi vinogradi lani imali ozbiljan pad rodnosti, količine su bile manje za tridesetak posto jer su naprosto boba, grozd, bili dehidrirali.

Slavonija je okružena velikim rijekama, mislim da je krajnji čas da se učini sustav kanala i mogućnost navodnjavanja što bi bilo spasonosno rješenje i za vinogradare.

Pretpostavke za borbu sa sušom imamo, moramo ih samo znati iskoristiti. I da, uvažiti znanstvenike koji nam poručuju kako će nam godine što dolaze biti još i toplije, zaključio je Palinkaš čija su vina na nedavno održanom londonskom Decanteru dobila tri odličja. Dijelom i zbog toga što je na vrijeme preduhitrio sušu.

Tijekom cijelog lipnja zabilježene su u većim dijelovima Hrvatske tek zanemarive količine oborina, pa ratari i povrtlari prizivaju kišne oblake, bojeći se eventualnog danka koji će, nastavi li tako, sigurno platiti zbog suše, a koji će se pokazati u vidu manjih prinosa.

Vinogradari za sada nemaju razloga za veću brigu, premda podsjećaju kako su i njihove »tvornice« ispod vedrog neba, te kako na prirodu ne mogu utjecati.

Ivana Gerštmajera, predsjednika Udruge vinogradara Baranje, zatekli smo u traktoru. Iznenadila ih je kiša koja je u noći na petak padala baš u razdoblju kada su obavljali zaštitu.

Ivan Gerštmajer / Foto Ivica Getto

– Za sada vrućine i suša nisu problem jer vinova loza trpi dosta visoke temperature. No, vidjet ćemo kako će biti ako se tako nastavi. U tom će slučaju nešto veći problem biti s mladim vinogradima, priča Gerštmajer, potvrđujući kako je velika sreća za baranjske vinogradare što je Baranju zaobišlo nevrijeme praćeno ledom, jer samo led u ovom trenutku može znatnije naštetiti vinogradima.

Naglašava kako oprezan treba biti s pepelnicom koja, poput vinove loze, također »voli« visoke temperature. Kaže kako vinogradi za sada lijepo izgledaju i grozdovi se već formiraju.

Ranije sorte

– Okvirno, prve bi berbe i ove godine mogle uraniti. Svaki vinogradar s berbom započinje po vlastitim procjenama i u ovisnosti o tome kakvo grožđe bere. Globalno gledajući, to bi se moglo dogoditi u zadnjoj trećini kolovoza, a riječ je o ranijim sortama poput pinota bijelog, chardonnayja i sauvignona.

Nakon toga, početkom rujna, na red će doći najzastupljenija sorta, graševina, a zadnje kreću berbe crnih sorti, objašnjava, dodajući kako će u vinogradima u vlasništvu njegove obitelji, već tradicionalno, berbu graševine početi nešto kasnije.

Na eventualnu pojavu pepelnice upozorava i baranjski vinogradar iz Suze Lajoš Kolar.

– Za sada nikakvih šteta od suše i visokih temperatura nema jer nije došlo do zriobe. Sada je u tijeku intenzivan rast bobica, no određenih šteta može biti ako suša potraje do kraja zriobe.

Manifestirat će se to nešto manjim prinosima, kao što se to dogodilo prošle godine. Najveća opasnost prijeti od pepelnice, dok plamenjače više ne bi trebalo biti. Kiše je bilo vrlo malo, u noći na petak u mojim je vinogradima palo približno tri litre, što je gotovo zanemarivo, a pepelnici trebaju upravo vrućina i suša, priča Kolar.

Dodaje kako će ovih dana obratiti više pažnje na ovu bolest. Iako je relativno rano za preciznije određivanje datuma, ako ne bude neplaniranih problema, s berbom planira početi početkom rujna, kao i lani, dvadesetak dana ranije nego prije deset i više godina, što je posljedica klimatskih promjena.

Kao i proteklih godina, baranjski vinogradari ističu kako će opet biti određenih problema s radnom snagom, pa će se morati pouzdati u njihove standardne berače koje su »bezecirali« još u svibnju. Riječ je uglavnom o ženama iz Suze i Zmajevca, većinom nešto starijih, budući da sve manje mladih ljudi želi u berbu.

Nešto više kiše palo je na području oko Karanca, gdje su vinogradi obitelji Novački.

– Palo je između 11 i 15 litara kiše, što je pravo osvježenje. Bilo bi idealno kada bi se slično osvježenje ponovilo još jednom, dakako bez silnih vjetrova i leda, priča Oliver Novački, ističući kako je u njegovim vinogradima grozd formiran i u tijeku je zatvaranje.

Planiraju odraditi još jedan ili dva tretmana te, naravno, pratiti eventualnu pojavu pepelnice kako bi, u tom slučaju, obavili kurativnu zaštitu koja poskupljuje proizvodnju.

– Kako sada stvari stoje, berba će biti ranije nego u »normalnim« godinama, ali nešto kasnije nego lani, kada je zaista maksimalno uranila, ističe Novački.

Kada je riječ o stanju u vinogradima na širem vukovarskom području i očekivanjima od ovogodišnje berbe, prema dostupnim informacijama i očekivanjima vinogradara i proizvođača vina situacija bi mogla biti identična prošlogodišnjoj.

Potvrdio nam je to i Franjo Krešić, vlasnik vinarije Podrumi Krešić u Šarengradu, koji je izjavio kako do sada sunce nije smetalo vinogradima, no ako se razdoblje suše i visokih temperatura nastavi, bit će problema s količinom uroda.

– Situacija nije opasna za sada, ali ako se nastavi još par dana, definitivno neće biti dobro. Na kvalitetu neće utjecati, ali hoće na prinos. Sad je vrijeme da se »boba« puni, no kako nema soka, zrna se ne nalijevaju.

Prošle su godine bili slični vremenski uvjeti, pa smo berbu okončali zadovoljni kvalitetom grožđa, ali ne i količinom prinosa, kaže. Krešić je potvrdio kako su za sada vinogradi uglavnom zadovoljavajući i u dobrom stanju.

– Ovakvo vrijeme sprečava razvoj bolesti. Nema kiše, pa nema ni puno isparavanja, što znači kako je u tom smislu situacija prilično dobra, naglasio je Krešić.

Zima i proljeće

U Istri, regiji s bogatom tradicijom i svjetski priznatim vinima, trenutačno stanje je stabilno, ali opreza ne nedostaje. Kakvi su izazovi pred istarskim vinogradarima, hoće li suša ugroziti ovogodišnji urod i kako se vinogradari prilagođavaju sve izraženijim klimatskim promjenama, otkrio nam je Luka Rossi, predsjednik Vinistre.

Iako su temperature ove godine iznad prosjeka za lipanj, situacija u istarskim vinogradima zasad nije alarmantna, poručuje Rossi.

Foto Milivoj Mijošek

– Još uvijek nije alarmantno, ali svakako nas ovakvo vrijeme adresira da sve više moramo razmišljati o navodnjavanju, s obzirom na trendove koje vidimo u klimi, istaknuo je Rossi. Za sada je, dodaje, stanje u istarskim vinogradima jako dobro.

– Lozi ne odgovara ni previše kiše. Prognoze najavljuju nešto oborina sljedeći tjedan, pa ako su intervali kiše povoljno raspoređeni, i unatoč suši, loza to može podnijeti jer je to takva kultura, kaže.

Prošlogodišnja berba u Hrvatskoj je počela najranije što se sjećaju vinogradari, upravo zbog izrazito sušnog ljeta.

– Prošla godina bila je jako sušna, ali nije sve samo do ljeta. Puno toga ovisi i o zimi i proljeću, koliko je tada bilo oborina i koliko je zemlja uspjela akumulirati vode.

U našem dijelu Istre situacija zasad nije drastična jer je ipak bilo nešto kiše tijekom zime i proljeća, pa se to sada osjeti, objašnjava Rossi. Kao jednu od mjera prilagodbe klimatskim promjenama ističe i sve češće zatravljivanje vinograda.

– Na taj način se bolje zadržava vlaga u tlu. Osim toga, zatravljeni vinogradi pomažu očuvanju ekosustava jer se vinograd više ne promatra samo kao prostor za proizvodnju grožđa, već kao mali ekosustav u kojem sve ima svoju ulogu, dodaje. Na pitanje hoće li biti dobra vina ove godine, Rossi uz osmijeh zaključuje: »Ako ovako ostane, ja sam sretan.«