ZAGREB Mali i srednji poduzetnici  koji su zatražili potpore za svoje investicije krajem prošle i početkom ove godine puno više  projekata planiraju realizirati u Kontinentalnoj nego u Jadranskoj Hrvatskoj. Od 86 zahtjeva iza kojih stoje investicije vrijedne ukupno više od 2,4 milijarde kuna, čak njih 66, što je više od tri četvrtine otpada na Kontinentalnu Hrvatsku. No, jadranske su županije bolje prošle kad su u pitanju investicije iznad sto milijuna kuna. Zasad je svoje zahtjeve za potporama na osnovu planiranih investicija iznad sto milijuna kuna prijavilo pet ulagača, a od toga čak četiri idu u Jadransku Hrvatsku.

Varaždin rekorder

Kad je riječ o tim investicijama radi se, kako saznajemo u Ministarstvu obrta i poduzetništva, o ulaganjima u vjeroelektarne i jedno hotelsko poduzeće u Makarskoj. Vjetroleketrane su planirane u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.

Što se tiče Primorsko-goranske županije prijavu za ostvarivanje poticaja na osnovu investicija predala su četiri poduzetnika. U PGŽ-u investitori žele graditi tvorničku halu, luku nautičkog turizma i objekte za skladištenje i preradu plodova mora.

Rekorder je među županijama Varaždinska, koja je privukla čak 12 investitora, a iza nje je Koprivničko-križevačka sa devet. Još nijedan investitor nije zatražio potporu na temelju planiranog ulagnja u Ličko-senjskoj županiji dok su za Istarsku županiju pristigla četiri zahtjeva.    

Najviše investitora, što je očekivano s obzirom da se radi o obrtu i malom i srednjem poduzetništvu, njih čak 59 prijavilo je investicije ispod deset milijuna kuna. Nakon toga najbrojniji su investitori, njih deset, koji planiraju uložiti od 20 do 50 milijuna kuna. Između deset i 20 milijuna kuna prijavljeno je devet investicija, a zasad su u Ministarstvu obrta i poduzetništva dobili i prijavu tri investitora čija su ulaganja između 50 i sto milijuna kuna.

Porezni poticaji

Činjenica da je više prijava stiglo za Kontinentalnu Hrvatsku ne čudi, jer je riječ o dijelovima koji su konkurentniji po pitanju cijene radne snage, odnosno plaće su, primjerice u Slavoniji ili Međimurju osjetno niže nego u jadranskim županijima. Tako će u kontinentalni dio Hrvatske najvjerojatnije stići i nešto više investicija u proizvodnji. 

Što se tiče poticaja, poduzetnici s investicijom do milijun eura, mogu računati na porezni poticaj tako što će u sljdećih deset godina plaćati porez na dobit po stopi od deset posto, umjesto 20 posto. Svi koji investiraju više od milijun eura, a manje od tri milijuna eura, plaćat će porez na dobit od pet posto, ali uvjet za ostvarivanje tog prava je otvaranje barem deset novih radnih mjesta. Iznad tri milijuna eura olakšica je potpuno oslobađanje od poreza na dobit u deset godina, ali se to ne može postići bez 15 novih radnih mjesta. Kako bi sačuvali poticaje, tri godine moraju održavati istu ili veću razinu zaposelnosti, odnosno ne mogu smanjivati broj zaposlenih. 

Uz to država je već ranije sve tvrtke u Hrvatskoj u potpunosti oslobodila plaćanja poreza na dobit ukoliko tu dobit ponovno investiraju. 

Očekuje se zanimanje i za poticaje koje tvrtke mogu ostvariti za svakog novozaposlenog ako su ga »povukle« s burze. Za svakog novozaposlenog s burze ulagači mogu dobiti od tri do devet tisuća eura poticaja, ovisno o tome kolika je stopa nezapsolenosti u njihovoj županiji. 

PGŽ spada u županije koje imaju stopu nezaposlenosti ispod 20, a iznad deset posto, pa će u toj županiji za svakog novozaposlenog s burze investitori dobiti šest tisuća eura. Ukoliko je riječ o zapošljavnju osobe koja ne dolazi s burze, poticaj se umanjuje na 40 posto tog iznosa.  

U Vladi vjeruju da su ovim mjerama  ponudili investitorima uvjete koji će učiniti Hrvatsku privlačnom za nova ulaganja, a dodatni je bonus činjenica da je Hrvatska od 1. srpnja članica Europske unije. Tako je posljednjih dana, tvrde naši izvori, bilo upita iz pojedinih stranih članica o uvjetima koje Hrvatska nudi, pa su neki investitori najavili mogućnost pokretanja proizvodnje iako imaju svoje tvornice u  Kini. O čemu je riječ naši sugovornici zasad ne žele govoriti jer je riječ tek o inicijalnim razgovorima.