O radu dvaju odbora, pokrenutih početkom godine, u javnosti se ne zna ništa, niti je Vlada pokrenula bilo kakve promjene na osnovi njihovih prijedloga
Investicije i konsolidacija javnih financija – dvije su stvari na kojima je premijerka Jadranka Kosor najviše inzistirala u svom Programu gospodarskog oporavka. Tako je krajem prošle godine promijenila i ministra financija, pa je u Vladu umjesto Ivana Šukera ušla Martina Dalić, a Banski su dvori red u javnim financijama nastojali poboljšati i donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Što se tiče ulaganja Vlada je odlučila imenovati potpredsjednika za investicije Domagoja Miloševića, a organizirala je i nekoliko seminara i foruma, posljednji u listopadu u Zagrebu na kojem je sudjelovala nekolicina svjetskih značajnih ulagača.
Da Vlada nije u stanju napraviti zaokret, čak ni značajniju promjenu kad su u pitanju fiskalna politika i investicijska klima sugerirala je činjenica da je početkom godine osnovala dva odbora u kojima su se nezavisni stručnjaci i uspješni poslovni ljudi trebali baviti tom problematikom i predlagati rješenja koja bi onda Vlada provodila. Međutim, o radu tih odbora u javnosti se ne zna ništa, niti je Vlada pokrenula bilo kakve promjene na osnovu njihovih prijedloga. Odbor za fiskalnu politiku, kojeg vodi ministrica Dalić, sastao se dosad dva puta, jedanput kako bi odredio pravila u radu, a s drugog sastanka poslao je i zaključke koji do šire javnosti nisu doprli, nego »žive« tek na internetskim stranicama Ministarstva financija. Odbor je razmatrao prijedlog privremenog financiranja za prvo tromjesečje sljedeće godine i zaključili su »da se proces konsolidacije i smanjivanja proračunskog manjka mora provesti bez obzira na njegovu težinu u uvjetima nižih stopa gospodarskog rasta te da ne postoji alternativa stabilizaciji javnih financija do smanjivanja fiskalnih neravnoteža«. Drugim riječima, Vladin je odbor za fiskalnu politiku poručio da će u sljedećoj godini država morati smanjivati deficit proračuna bez obzira koliko će teške biti te odluke i kakve će rezove zahtijevati, a i HDZ i Kukuriku koalicija trenutno tvrde da će stabilizirati javne financije bez bolnih rezova. Odbor kojem je na čelu ministrica financija tako poručuje jedno, a Vlada i HDZ za koje će se na izborima natjecati i ministrica Dalić tvrde drugo. Uz to Odbor je upozorio i na to da se o smjeru fiskalne politike treba raspravljati i u svjetlu financiranja te raspoloživosti cijene kapitala. Time je zapravo Odbor upozorio na to da će, obzirom na krizu u eurozoni, Hrvatska teže do kredita u inozemstvu te da će se zaduživati uz sve veće kamate.
No, o tim preporukama Vlada nikada nije raspravljala, pa ni onda kad je donijela plan privremenog financiranja za prva tri mjeseca sljedeće godine. Jednako tako na sjednicama u Banskim dvorima nikada se nije javno govorilo o sugestijama Odbora za investicije koji je bio zadužen za detektiranje prepreka investicijama i osmišljavanje mjera za njihovo poticanje. Tek se prije nekoliko mjeseci kad je Vlada smanjila cijene plina za gospodarstvo govorilo da je to učinila na sugestiju Odbora za investicije. U tom su Odboru za investicije uz članove Vlade Gordana Jandrokovića, Domagoja Miloševića, Đure Popijača, Branka Bačića i Martinu Dalić i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović i Davor Majetić, predsjednici uprava dviju najvećih banaka Franjo Luković (Zaba) i Božo Prka (PBZ), predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev.
– Odbor se sastajao ozbiljno smo razgovarali o nekim temama i pokušavali pomoći potpredsjedniku Miloševiću svojim savjetima pa čak i u konkretnim slučajevima. No, za neke značajnije promjene nužno je stvoriti sustav u kojem se nikome neće ići na ruku, ali se neće ni stavljati prepreke pred ljude koji žele investirati. Dok god domaći investitori, ulagali oni sto tisuća kuna ili sto milijuna kuna, neće imati jasna pravila igre, u Hrvatsku će nerado dolaziti i investitori iz inozemstva, kazao nam je Ergović odgovarajući na pitanje o tome što je i kako u proteklih osam mjeseci radio Odbor za investicije. Jasna pravila i sustav koji ih provodi te okruženje koje je i po pitanju, primjerice, energenata i porezne politike usmjereno investicijama naročito u proizvodnji ono je što Hrvatska, napominje Ergović, mora stvoriti ukoliko želi promjene, a za takve je poteze od formiranja odbora bilo premalo vremena.
Tako misle i neki članovi Odbora za fiskalnu politiku, koji ističu da slični odbori u europskim zemljama svoje primjedbe šalju parlamentu i reagiraju ukoliko se Vlada u svojoj poreznoj ili proračunskoj politici ne drži zakona o fiskalnoj odgovornosti. – No, u hrvatskom slučaju to baš ne bi išlo jer je odbor imenovala Vlada a ne parlament, na čelu mu je ministrica financija, pa je praksa u kojoj Odbor Vladu »prijavljuje« parlamentu jer se ne drži zacrtanih troškova teško zamisliva, kazao nam je jedan član Odbora. Ipak, napominje da će rad tog Odbora imati smisla samo ukoliko on bude, pa ako treba i na dnevnoj bazi, upozoravao Sabor, ali i javnost na propuste u fiskalnoj politici. Naš sugovornik ističe i to da su članovi Odbora spremni raditi na takav način. Inače u tom su odboru uz ministricu Dalić još i Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, Vjekoslav Bratić s Instituta za javne financije, Ante Žigman kao predstavnik Hrvatske narodne banke, Vesna Kasum iz Državnog ureda za reviziju, Lajoš Žager, predstavnik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Nikša Nikolić sa splitskog Ekonomskog fakulteta i Hrvoje Arbutina sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
