Nakon snažnog pada

Jesu li projekcije rasta domaćeg gospodarstva u 2021. realne? Puno se očekuje od izvoza i (opet) turističke sezone

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Bit ćemo sretni i što će stopa rasta u 2021. biti pozitivna jer smo jako oslonjeni na uslužni sektor, kaže Marijana Ivanov. Damir Novotny vjeruje u rast od 5 posto zbog EU-fondova, dok Alen Kovač očekuje rast od 4,5 posto i puni oporavak tek 2023.



Nakon snažnog pada u ovoj godini, već u 2021. se očekuje oporavak, no sve, naravno, ovisi o tome hoće li pandemija uskoro biti stavljena pod kontrolu te hoće li sektori koji su njome najviše pogođeni, u smislu mjera protiv njezina širenja, moći nastaviti koliko-toliko normalno poslovati.


Iako projekcije Vlade idu u pravcu rasta BDP-a od 5 posto, a u rast od 4,9 posto vjeruje i Hrvatska narodna banka, barem u svom baznom ili optimističnom scenariju, kraj ove godine ponovno je obilježio djelomičan lockdown, uslužni sektor dijelom ne radi, što se očito prelijeva i u 2021. te prijeti produljenjem krize, odgodom oporavka ili pak slabijom izvedbom od planirane.


Na rastu od 5 posto temelji se i proračun za 2021., pa dio analitičara upozorava da je rebalans moguć već na proljeće. Dakle, neizvjesnosti su velike, no na odgovore vjerojatno nećemo morati dugo čekati jer će se već u prvom kvartalu vidjeti kako će se stvari kretati i je li realno očekivati znatniji rast na, doduše, iznimno niskoj bazi.




Analitičari su zasad podijeljeni pa dok neki vjeruju u rast od 5 posto, baš zbog te niske baze, neki kažu da trebamo biti sretni i s time što ćemo u 2021. biti u plusu.


Tako profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov veli upravo to, da ćemo biti sretni što će stopa rasta u 2021. biti pozitivna. Očekivati rast BDP-a od 5 posto u 2021., smatra, nije realno, bez obzira što je pad u ovoj godini dubok.


Težak siječanj


– Ako ćemo morati nositi maske još cijelu 2021., a možda i 2022. godinu, a maske su simbol nekakvog trajanja pandemije, onda je jasno da pravog oporavka nema. Naše gospodarstvo previše je oslonjeno na uslužni sektor da bismo se mogli nadati da će ga nešto drugo znatnije povući gore, ako dakle ovaj sektor i dalje bude znatnije patio.


Za rast BDP-a nama sada treba dosta uspješnija sezona, a upitno je kakva će ona biti, iako će vjerojatno biti bolja nego 2020., kao i to da se barovi, restorani, dakle cijeli taj ugostiteljski segment, počnu otvarati, i to već u siječnju, inače će to biti teško nadoknaditi.


Siječanj bi zapravo mogao biti jako težak. I inače je to mjesec u kojem ljudi manje troše jer nemaju novca, a sada će ova potpuna neizvjesnost, pa i depresija, dodatno učiniti svoje, promišlja Ivanov.


Veli da dostava u segmentu ugostiteljstva ne može nadomjestiti normalno poslovanje, a i pitanje je, veli, koliko je sve to »na bijelo«, a koliko »na crno«. To je pitanje kojim bi se, napominje, netko možda trebao konkretnije pozabaviti.


– Optimizam potrošača ubijen je možda i za nekoliko godina unaprijed. Psihološki ćemo se možda oporavljati i dulje no što će trajati oporavak od pandemije u fizičkom smislu. Uz sva stradanja vezano za bolest, ljudima je stradao i duh, da tako kažem, i to će sve ostaviti dugoročne posljedice.


Što se dalje tiče strukture ekonomije, istina je da mi imamo i industriju, koja se dijelom već oporavila ili čak u određenim segmentima radi i bolje, no to nije dovoljno: usluge su nam dominantne i bez njih se ne možemo izvući.


Treba reći i da su određene industrije koje imamo, pa i poput primjerice farmaceutske, i same dijelom uvozno ovisne.


Dakle, ako uzmemo da bi nas u 2021. trebali izvući potrošnja i izvoz – pri čemu je potrošnja limitirana padom optimizma, izvoz roba treba korigirati za uvoznu komponentu, a izvoz usluga, odnosno turizam opet ovisi o pandemiji – onda projekcije rasta od 5 posto nisu realne.


Ne treba zaboraviti da su u Vladi one rađene u rujnu, kada su stvari stajale nešto bolje, odnosno nije se računalo s ovim novim zatvaranjem. Mislim stoga da će određene korekcije biti neminovne, tumači Ivanov.


Dodaje da će »možda i Vlada napokon shvatiti da glavninu vertikalnih mjera potpore gospodarstvu treba usmjeriti izvoznicima iz prerađivačke industrije, jer robni izvoz uvijek izvlači ekonomiju u najgorim vremenima i zapravo je jedini faktor koji u 2021. može dovesti do većih stopa rasta BDP-a.«


Uloga EU-fondova


Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je optimist, odnosno vjeruje da ćemo ciljanu stopu rasta BDP-a od 5 posto u 2021. ostvariti. Više je razloga za to, a prvi je, veli, tip ove krize, koja je dakle posve atipična, pogađa i ponudu i potražnju, i nakon što se ovaj epidemiološki okvir smiri, potražnja će ponovno početi rasti.


Drugo, navodi, iznimno su bitan faktor u 2021. fondovi EU-a, gdje imamo i neku inerciju korištenja, a otvaraju se i nove perspektive te je za očekivati da će se 5 do 6 milijardi eura realizirati kroz brojne građevinske radove.


Dakle, građevinski sektor će uvelike doprinijeti rastu potražnje, potom prehrambena industrija koja se dobro prilagođava, i u segmentu ponude – gdje imamo rast OPG-ova, i u segmentu potražnje, a tu je i nastavak procesa digitalizacije koji sve više prožima i ove tradicionalne industrije, promišlja Novotny.


I u turizmu Hrvatska ima stanovite prednosti uslijed svog položaja, što se pokazalo i ove godine, pri čemu nije za očekivati oporavak »prekomorskog turizma« odnosno potražnju iz dalekih destinacija, ali autoturizam iz bližih tržišta ponovno će nas izvući, smatra Novotny.


Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke, kaže da je već neko vrijeme izvjesno kako se neće ostvariti tzv. scenarij ‘V’ oporavka. Naime, navodi, premda će pad u većini EU-zemalja ove godine biti nešto umjereniji nego što se očekivalo odmah po izbijanju krize, postaje sve jasnije kako će za potpuni oporavak biti potrebno pričekati barem dvije godine.


Skromnija očekivanja


– Naša su očekivanja kako će eurozona zabilježiti pad od 7,6 posto ove godine, koji bi trebao pratiti oporavak od 4,5 posto u 2021. U kontekstu Hrvatske očekivanja su tek nešto lošija, gdje u 2020. očekujemo gospodarski pad od 8,5 posto, prvenstveno kao posljedicu veće ovisnosti o nepovoljno pogođenom sektoru turizma.


U 2021. očekujemo oporavak gospodarstva od 4,5 posto, dok vjerujemo da ćemo razinu BDP-a iz 2019. doseći 2023. godine. Jasno je da perspektive rasta ostaju bitno određene epidemiološkom slikom, pristupom i mjerama kako bi se balansirala ekonomska aktivnost te zdravstveni prioriteti i kapaciteti.


Tako su nepovoljni trendovi u posljednjim mjesecima reflektirani u skromnijim očekivanjima za četvrti kvartal 2020. i barem prvi kvartal 2021., iako je bitno napomenuti kako ipak manji opseg mjera nego u prvom valu pandemije sugerira i manje negativan utjecaj na gospodarstvo, ističe Kovač.


Nada u normalizaciju u uslužnom sektoru


Alen Kovač, analitičar Erste banke, kaže da »kada govorimo o perspektivama rasta za 2021. godinu, bitnu ulogu igraju razmjeri oporavka turističke aktivnosti, gdje početak procesa cijepljenja pruža nadu u određenu normalizaciju u uslužnom sektoru tijekom 2021. te određeni oporavak turizma.«


– Dodatno, bitan čimbenik, i ne samo u 2021. nego i u srednjem roku, bit će potencijal bržeg oporavka koji je osiguran kroz Next Generation fond EU-a, ali i standardne budžetske perspektive EU-a.


U tom kontekstu, relativna uspješnost i strukturiranje projekata odredit će i dinamiku oporavka našega gospodarstva u narednim godinama, ali i potencijalno utjecati na stope gospodarskog rasta u dugoročnijem periodu, zaključuje Kovač.