Oporba je, uz ostalo, upozorila i na potrebu produženja sezone, nedovoljnu kapacitiranost lokalne samouprave i apartmanizaciju obale
Ministar turizma Darko Lorencin izjavio je danas kak je cilj do 2020. pozicionirati Hrvatsku među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja svijeta. Kako bi se taj cilj postigao treba ostvariti sedam milijardi eura investicija, poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja odnosno izgraditi novih 20.000 soba u hotelima, izgraditi nove sadržaje u kampovima te povećati kvalitetu obiteljskog smještaja, rekao je Lorencin predstavljajući u Hrvatskom saboru Strategiju razvoja turizima do 2020.
Također, kazao je, namjera je otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta, od čega 20 tisuća izravno u turizmu, a 10 tisuća u pratećim djelatnostima. Trebat će i povećati turističku potrošnju ostvarivanjem 14,3 milijardi eura ukupnje godišnje turističke potrošnje.
“Planiramo pozicionirati Hrvatsku u EU kao zemlju jakog turističkog identiteta, biti gosotoljubiv domaćin te ponuditi prepoznatljivi atraktivan proizvod“, rekao je Lorencin.
Ministar turizma upozorio je i na činjenicu da se 87 posto svih noćenja u Hrvatskoj realizira od lipnja do rujna što hitno treba mijenjati. Uz sve te nedostatke, kazao je, Hrvatska je i u vrijeme krize bolja od mediteranske konkurencije.
Lorencin je najavio i novi organizacijski ustroj glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.
Najavio je također i ravnomjeran turistički razvoj cijele Hrvatske. Pored sunca i mora, predviđeno je repozicioniranje i produljenje sezone, a Hrvatska će nuditi i kvalitetan nautički turizam s 15 tisuća novih vezova, zdravstveni i poslovni turizam, golf turizam, cikloturizam, eno i gastro turizam, rurarni i planinski turizam te pustolovni i sportski turizam.
“Naš proizvod definiraju i aktivnosti oko privatizacije poduzeća u kojima Hrvatska ima više od 51 posto udjela, aktiviranje neaktivne vojne i industrijske imovine, unaprjeđenje smještajne ponude, povećanje kvalitete obiteljskog smještaja te podizanje kvalitete kampova”, poručio je.
Invesitorima, poručio je, treba omogućiti da lakše provode svoju investicijsku politiku.
Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je da je resorno ministarstvo u razvoju turizma »očito ciljalo na strane, a ne domaće turiste«, kao i na turistički razvoj priobalja, bez da se vodilo dovoljno računa o neiskorištenim kapacitetima istočne Slavonije, Baranje i Srijema.
Na nedovoljnu zastupljenost kontinentalnog turizma u stategiji upozorio je i Željko Šemper (HSU) te poručio da se moraju iskoristiti svi potencijali hrvatskog teritorija ako »želimo produžiti sezonu, povećati prihode i zaposlenost u turizmu«.
Da kontinentalni turizam nije dovoljno zastupljen u strategiji mišljenja je bio i Zoran Vinković(HDSSB), koji je istaknuo nepovezanost regija i strategija, zbog čega i dalje u turističkoj ponudi nema dovoljno domaćih proizvoda.
Goran Beus Richembergh (HNS) je pak ocijenio kako je predložena strategija »najkvalitetnija analiza stanja u hrvatskom turizmu do sada«. »Nemoguće je procjenjivati mogućnosti razvoja bez jasnog stava o tome gdje smo i u kojim se okolnostima nalazimo«, istaknuo je Richembergh, koji smatra da predloženi dokument sadrži jasnu snimku postojećeg stanja i viziju razvoja.
Njegovo mišljenje nije dijelio i HDZ-ov Dujomir Marasović koji je u pojedinačnoj raspravi ocijenio da je riječ o listi dobrih želji, a ne o nekoj osmišljenoj strategiji. Njegov stranački kolega Jasen Mesić također sumnja da će navedene brojke biti i ostvarene, a svoju skepsu je obrazložio dosadašnjim rezultatima Vlade i njezina Plana 21.
»Nakon godinu i nešto stvarno imamo jedan strateški dokument. Za čestitati, pohvalno«, poručio je Mesić.
Ana Lovrin (HDZ) upozorila je na zapostavljenost otoka u strategiji, ali i da bi predviđenom gradnjom novih kapaciteta moglo doći do onoga što se najmanje želi – još više betona i još više kapaciteta koji će zjapiti prazni 10 mjeseci u godini. Kao najvažniji izazov istaknula je iskorištenost postojećih kapaciteta duže od 2 mjeseca godišnje što je, ustvrdila je, sadašnji prosjek.
Ministar turizma Darko Lorencin u završnom osvrtu rekao je kako shvaća skepticizam oporbe, ali i smatra da u idućih sedam godina ima prostora i vremena za realizaciju zacrtanih ciljeva. »Ovo je prvi dokument koji se suočio s prednostima i nedostacima privatnog turističkog sektora«, rekao je ministar.
Kao jednu od mjera u rješavanja uočenih nedostataka najavio je projekt izgradnje bazena, kao ključan potez za produljenje sezone, te difuzne hotele koji bi trebali podići kvalitetu privatnog smještaja.
Već nakon ove sezone, a pogotovo nakon iduće, spremni smo analizirati ostvaruju li se postavljeni ciljevi, poručio je ministar, uvjeren da je riječ o prekretnici u upravljanju turističkim proizvodom.