Oporavak tržišta

Je li to znak izlaska iz recesije? Stambeni krediti u Hrvatskoj u prvom kvartalu snažno rasli

Aneli Dragojević Mijatović

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Potražnja pak za drugim vrstama kredita oporavlja se sporijim tempom, što se objašnjava iznimno visokom likvidnošću koja umanjuje potrebe za kreditiranjem



Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je novo izdanje publikacije HUB Pregled 2/2021 »Snažan oporavak stambenog kreditiranja na izlasku iz recesije izazvane pandemijom COVID-19« u kojem je naglašen upravo brzi porast stambenih kredita na izlasku iz recesije izazvane pandemijom COVID-19. Potražnja pak za drugim vrstama kredita oporavlja se sporijim tempom, što se objašnjava iznimno visokom likvidnošću koja umanjuje potrebe za kreditiranjem.


– U prvom tromjesečju 2021. stambeni krediti su rasli za 14 posto, gotovinski nenamjenski krediti su smanjeni za oko 3 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., dok su prekoračenja po transakcijskim računima smanjena za oko 6 posto na godišnjoj razini. Struktura kredita stanovništvu u prvom kvartalu 2021. nije se bitno mijenjala. Dominiraju stambeni krediti i gotovinski nenamjenski krediti s ukupnim udjelom od oko 80 posto, dok prekoračenja po transakcijskim računima te ostali krediti čine 5 posto i 12 posto ukupnih kredita, navode u HUB-u. Dodaju i da se početak snažnog gospodarskog oporavka odrazio i na činjenicu da zasad izostaje značajnije kvarenje kvalitete kredita.


– Omjer loših kredita poduzećima smanjen je u odnosu na kraj 2020. s 12,5 na 12,1 posto, dok je istovrsni omjer kod kredita stanovništvu ostao gotovo nepromijenjen (7,1 naspram 7,2 posto). Unatoč tome, banke su nastavile povećavati rezerviranja klasificiranih kredita, što opterećuje poslovni rezultat. Tome pridonosi i smanjenje neto kamatnih prihoda u prvom tromjesečju ove godine po stopi oko 5 posto i neto prihoda od provizija i naknada po stopi od oko 7 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2020. Ukupan rezultat je ipak ostao nepromijenjen u odnosu na prvo tromjesečje 2020., te je povrat na kapital stabiliziran na razini od 4,5 posto zahvaljujući poboljšanju ostalih neto prihoda. To jamči spremnost banaka za odgovor na očekivani rast potražnje za kreditima kada oporavak gospodarstva uzme maha kroz jačanje investicijske aktivnosti, što očekujemo već ove godine.




Najvažnije jamstvo spremnosti banaka je omjer kapitala od 25,1 posto, što predstavlja povijesni maksimum i jedan je od najvećih omjera kapitala među bankovnim sustavima u Europi, tumače u HUB-u.