Ante Žigman

Izjednačio se promet na Zagrebačkoj burzi i u kriptomjenjačnicama u Hrvatskoj: “Zaokret je krenuo”

Aneli Dragojević Mijatović

Fotografije: Reuters, Marko Gracin

Fotografije: Reuters, Marko Gracin

Zaokret je krenuo, stvara se jedan svijet u kojem ljudi mogu platiti kavu bitcoinom. Očekujemo da bi ove godine promet u kriptomjenjačnicama kod nas prešao 2 milijarde kuna, kaže Žigman



U pet mjeseci 2021. promet na Zagrebačkoj burzi i u kriptomjenjačnicama u Hrvatskoj bio je otprilike isti, oko 900 milijuna kuna. Dakle, zaokret prema novim tehnologijama je krenuo. Stvara se jedan svijet u kojem ljudi mogu platiti kavu bitcoinom, i za to postoji tehnologija, koja to pokriva, radi, podupire, a bazirana je na kriptomjenjačnicama.


Prema podacima koje od njih dobivamo, očekujemo da bi ove godine promet prešao 2 milijarde kuna, rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na konferenciji Fintech – inovacije, rizici i odgovornost koja je održana u Opatiji, u organizaciji Hanfe i Ekonomskog fakulteta u Rijeci.


Ozbiljan promet


Radi se, dakle, nastavio je Žigman, o jednom već ozbiljnom prometu i količini novca, odnosno kriptoimovine, koja se tu vrti. Dakle, promet na jednom vrlo reguliranom financijskom tržištu, kao što je burza, gdje se moraju znati licencije, biti puno kapitala, itd., zapravo je u ravni s kriptomjenjačnicama u Hrvatskoj, naglasio je Žigman.




Kaže da su “blockchain i kriptoimovina globalni, a perspektiva je za sada lokalna jer jako puno ovisi koliko tko u kojoj zemlji dozvoli da se nešto radi”.



– Kreiranje kriptoimovine se dogodilo u vrijeme financijske krize (2008.), i interes je bio da se stvori novi financijski sustav na koji tradicionalni institucionalni okvir neće imati upliva. Fintech je revolucija, nezaustavljiv fenomen, koji ide naprijed, ima veliki utjecaj na rast i razvoj, te konkurira tradicionalnim financijskim tržištima.


Niz je raznih financijskih institucija ušlo u kriptoimovinu, npr. bitcoin, i tu bi se mogao stvoriti problem za nas regulatore. Jer, ako se nešto bitcoinu dogodi, onda ćemo kao reguatori, ako dođe do “efekta prelijevanja” imati problem s financijskom stabilnošću.


Dakle, regulatori i zakonodavci se tu moraju uhvatiti u koštac s rizicima i osigurati da se ne dogode potresi na tržištu. Unatoč brzom rastu kriptoimovine, bitcoin još uvijek nema veliki udio u imovini, ali tempo rasta je jako velik, opisivao je Žigman.


Rudarenje bitcoinom u zenitu


Kaže da Europska komisija, svi regulatori i sve članice rade na novoj regulativi i već 2022. će biti u mogućnosti da je dijelom implementiraju.


– Rudarenje bitcoinom je došlo do zenita i u tom kontekstu se usporava cijela priča. Bitcoin je najzastupljeniji, iako na tržište ulaze novi igrači. Cijena bitcoina je ekstremno volatilna, a njeni vrhunci svima pokazuju, i daju upozorenje, da se radi o imovini koja još uvijek nema neku stabilnu vrijednost.


U tom kontekstu moguća su razna iznenađenja, upozorio je Žigman. Bitcoin je, veli, nastao u vrijeme financijske krize, prije 13 godina.


– U to vrijeme se tek malo entuzijasta bavilo time, ali nije možda slučajno da je nastao baš tada. Želja onih koji su ga kreirali je vjerojatno bila nešto sasvm drugo i nisu sigurno očekivali da tadašnji izrudareni bitcoin danas vrijediti pravo bogatsvo.


Ako se uspoređuju perfomanske kriptoimovine u odnosu na tradicionalne oblike ulaganja u 2020. (obveznice, zlato, burzovni indeksi), onda se vidi da dok su se tradicionalni “vukli” oko nule i davali jedan vrlo skroman rast, ethereum i bitcoin su zapravo rasli strelovito i privlačili veliki broj onih koji su investirali u takve oblike imovine, da ne spominjem i poznate ‘celebritije’ koji su na razne načine tome pripomogli.


Jahanje na valu


Slika za 2021., u ovih nekoliko mjeseci, pokazuje da nastavak velikog prinosa i ulazaka u kriptoimovinu, za razliku od tradicionalne, koja je čak pokazivala negativne rezultate. Recimo, za obveznice i zlato je performans bio u ovoj godini negativan.


Stoga i kod nas regulatora postoji veliki oprez prema tome kako se postaviti prema ovakvim pokazateljima. Naime, vrlo je teško objasniti zašto ulagati u tradicionalne oblike imovine, kada imate i nekakvu novu imovinu koja izgleda zgodno, zanimljivo, a pokazuje i odlične rezultate.


Svemu tome je vjerojatno pridonijela i ova koronakriza u kojoj su mnogi sjedili doma i bili u situaciji da traže neke oblike u koje će ulagati, a koji su alternativni, i zapravo jahati na tom valu koji je kreirao prije svega bitcoin, opisao je Žigman dodajući da i u 2021. bitcoin gubi dah, no “ovi ostali se još jače infiltriraju i zaokupljaju pažnju investitora”.



Žigman je predstavio i, kako je rekao, jedno istraživanje iz 2020. koje je provodio Deloitte, gdje 83 posto anketiranih vjeruje da će digitalna imovina biti značajna alternativa današnjem novcu kroz sljedećih pet do deset godina.


Rizici? Nije sve tako crno


– S druge strane, 66 posto ispitanika je jako zabrinuto zbog cybersigurnosti, što bi moglo smanjiti prihvaćenost digitalne imovine. Nadalje, 90 posto ispitanika vjeruje kako će digitalni identitet biti vrlo ili donekle važan u njihovim budućim strategijama blockchaina i digitalne imovine.


Njih 70 posto se slaže da se ubrzao regulatorni tempo. No, mnogi misli da će regulativa koja će ugledati svjetlo dana prije svega koristiti današnjem financijskom establišmentu, no to je tek jedan od komentara…


Uglavnom, spektar financijskih usluga i proizvoda temeljenih na kriptovalutama i blockchainu se jako širi, i više nego bi očekivali. Mjenjačnice su i kod nas jako razvijene. Kada govorimo o rizicima, nije sve tako crno.



Nisu tu samo negativni rizici, nego postoje i prednosti koje ta tehnologija donosi: veća efikasnost, manji troškovi, lakši i poboljšan pristup financijskim uslugama, stvaranje inovativnih proizvoda.


Niz je dakle prednosti, ali treba imati na umu količinu rizika: nema regulatornog okvira, rizik pranja novca i financiranja terorizma, u pitanju je valutna sigurnost, zaštita potrošača, privatnost podataka i velika volatilnost.


Rizike možemo podijeliti u tri skupine – rizici za potrošače, firme i financijsku stabilnost. Potrošači su tu najosjetljiviji, a nas kao regulatore najviše zanimaju potrošači. Oni taj segment slabo razumiju, na internetu ima jako puno onih koji nagovaraju, kroz reklame, kroz korištenje nekih ‘celebritija’, njihove izjave itd.


“Navlakuše”


Tu ima niz elemenata koji funkcioniraju kao neka “navlakuša”. U tom kontekstu je bitno da se mi kao regulator postavimo i kontinuirano upozoravamo.


U dijelu privatnosti podataka, treba reći da potrošači često samo klikću ‘yes’, ‘accept’, ‘može’, a nitko ne pročita one silne stranice na kojima piše da će se s vašim podacima nešto raditi, da ih se može razmjenjivati, koristiti za nešto itd.



Rijetko tko od nas je to baš svaki put detaljno čitao. Što se tiče rizika za firme, cyber-rizici su ogromni, ono što javno vidimo samo je vrh sante leda… Tu je ovisnost o vanjskim pružateljima usluga, okolišni rizici…, nabrajao je Žigman.


Veli da se regulatorni odgovori prije svega baziraju na sprječavanju pranja novca, i to je tako, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi. U tom kontekstu Hanfa i nadzire kriptomjenjačnice. Hanfa naime još uvijek ne licencira uprave, tehnologiju, njihov rad, već samo ovaj element koji se odnosi na sprječavanje pranja novca.


To je početna točka, s kojom se možemo za početak nositi, rekao je Žigman.


Inače, konferenciju je otvorio dekan riječkog Ekonomskog fakulteta Alen Host, a zanimljivo predavanje o inicijalnoj ponudi kriptovaluta (ICO), održao je Saša Žiković, prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva na istom fakultetu.