Stopa inflacije u siječnju u Hrvatskoj je, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila 3,4 posto na godišnjoj razini, što znači da je opći rast cijena na godišnjoj razini blago ubrzao. U odnosu na prosinac 2025. godine, stopa inflacije je u siječnju porasla za 0,3 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku.

Takvoj prvoj procjeni inflacije najviše je pridonijela procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge koja iznosi 7,2 posto, za energiju 3,7 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan tri posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1 posto.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2025., cijene usluga su porasle za 2,2 posto, energije za 1,8 posto, a hrane, pića i duhana za jedan posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 3,4 posto.

Željene stope

Prema procjeni Eurostata, statističkog ureda Europske unije, očekuje se da će godišnja inflacija u europodručju u siječnju 2026. iznositi 1,7 posto, što je smanjenje u odnosu na 2 posto u prosincu prošle godine.

Podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u eurozoni. U Hrvatskoj je, prema Eurostatu, iznosila 3,6 posto, a višu stopu je imala samo Slovačka, 4,2 posto, dok za Estoniju, koja se u posljednje vrijeme isticala jednom od najviših stopa inflacije, podaci nisu objavljeni.

Kad je riječ o glavnim sastavnicama inflacije u europodručju, očekuje se da će usluge imati najvišu godišnju stopu u siječnju, 3,2 posto u usporedbi s 3,4 posto u prosincu, a slijede hrana, alkohol i duhan s 2,7 posto u usporedbi s 2,5 posto u prosincu, neenergetski industrijski proizvodi 0,4 posto u usporedbi s 0,3 posto u prosincu i energija minus 4,1 posto u usporedbi s minus 1,9 posto u prosincu.

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u siječnju 2026. iznosila je 1,7 posto, a prvi put je objavljena i procjena za Bugarsku, koja je od ove godine članica eurozone, u kojoj su cijene u siječnju na godišnjoj razini u prosjeku bile veće za 2,3 posto.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da stopa inflacije u siječnju značajno ne odudara od ukupnih projekcija za 2026. te da bi inflacija do kraja sljedeće godine trebala biti stavljena pod kontrolu.

Priznao je da je inflacija i dalje nešto veća od ciljanih vrijednosti Vlade te dodao kako se u ovoj i idućoj godini očekuje »njena konvergencija« prema željenim stopama od blizu dva posto.

Ćorić je istaknuo i da siječanjski podaci pokazuju da je inflacija u segmentu cijena hrane nešto niža od ukupnog indeksa. S druge strane, zabrinjava podatak da je inflacija u segmentu usluga znatno veća od ostatka strukture cjelokupne inflacije.

Izjavio je i kako analize pokazuju da je jedan dio inflacije generiralo podizanje naknada na lokalnoj razini, dodavši da to nije pod ingerencijom Vlade.

“Simplificiranje”

Poručio je i da bi idući mjeseci trebali donijeti pojačani rad upravo u segmentu inflacije usluga te je spomenuo i određene mjere. Kako je rekao Ćorić, ideja je gospodarskim rastom i ekonomskim razvojem potaknuti rast životnog standarda, što onda anulira efekte inflacije.

Izjavio je i da su dosadašnje mjere Vlade prije svega išle u smjeru anuliranja dijela efekata inflacije na socijalno ugrožene skupine, dodavši da će se u tom smjeru ići i dalje.

– Međutim, dopustite da u narednim mjesecima vidimo kako adresirati ove urgentne i najosjetljivije točke. Usluge su, kada gledate strukturu inflacije, u ovom trenutku nešto čime ćemo se morati dodatno baviti, poručio je Ćorić.

Komentirajući analizu OECD-a prema kojoj je inflacija u Hrvatskoj rasla zbog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, Ćorić je rekao da inflacija korijene vuče od početka pandemije koronavirusa, na što su se nadovezale i posljedice ruske agresije na Ukrajinu.

Smatra da se u hrvatskoj javnosti pitanje inflacije i njezinih uzroka, pa onda i rješavanja jako simplificira. S druge strane, stručnjaci koji se bave tim područjem ukazuju na čitav niz uzroka.

– Vi se uvijek možete pitati je li porast plaća kao takav uzrokovao porast cijena uslijed rasta agregatne potražnje, ili ste na rast cijena koji je prouzročen, primjerice, rastom cijena energenata, pa onda i uvezenih proizvoda, morali doskočiti dizanjem plaća i svih ostalih primanja, kako bi ublažili smanjenje kupovne moći.

To je pitanje je li prvo »kokoš ili jaje«, i upravo zbog toga niti odgovor na inflaciju, koja je u proteklih pet godina iz čitavog niza uzroka pogodila cijelu Europu i Hrvatsku, ne možemo simplificirati, izjavio je Ćorić.

Strukturni problem

Boris Lalovac, saborski zastupnik SDP-a, komentirajući podatke o siječanjskoj inflaciji upozorio je na strukturni problem inflacije, ocijenivši kako se ona ne može pobijediti administrativnim mjerama.

Dodao je kako se u ovoj objavi o inflaciji pokazuje vrlo snažan rast usluga, gdje stopa inflacije iznosi 7,2 posto, pa ga zanima jesu li u to uključene i komunalne usluge te se vidi i visok rast cijena energije, s obzirom na to da je stopa inflacije za tu komponentu 3,7 posto.