MAKROEKONOMIJA

HUP predviđa usporavanje rasta cijena hrane i pića u sezoni. Nadaju se padu ljetne inflacije na 2,5 posto

Dražen Katalinić

Foto: Ana Križanec

Foto: Ana Križanec

Cijene prehrambenih proizvoda, alkoholnih pića i duhana su u Hrvatskoj u odnosu na kraj 2023. godine rasle neznatno snažnije od prosjeka europodručja



Prema najnovijoj procjeni Hrvatske udruge poslodavaca inflacija bi na ljeto trebala pasti ispod razine od 2,5 posto, ponajprije zahvaljujući jenjavanju cijena hrane i pića, ali i smanjenju cijena industrijskih dobara te padu cijena energenata. Cijene prehrambenih proizvoda, alkoholnih pića i duhana su u Hrvatskoj u odnosu na kraj 2023. godine rasle neznatno snažnije od prosjeka europodručja, odnosno stopom od 2 posto prema 1,6 posto u eurozoni, navode u HUP-u, što je u Hrvatskoj više nego upola slabija dinamika rasta cijena u odnosu na isto vrijeme prošle godine.


– Očekivali smo stabilizaciju cijena hrane zahvaljujući povoljnom baznom učinku, kao i smanjenju proizvođačkih cijena više poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU-u te padu cijene proizvodnje domaće hrane, navodi se u analizi Fokus tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića u kojoj se također podsjeća da je mjesečna stopa inflacije u Hrvatskoj od 0,2 posto identična onoj na razini europodručja.


Rast plaća


Pritom se, međutim, nastavlja snažniji rast cijena usluga, od 0,8 posto mjesečno, nego u europodručju gdje taj rast mjesečno iznosi 0,6 posto, napominju u HUP-u, i dodaju da su u odnosu na kraj 2023. godine cijene usluga u Hrvatskoj rasle gotovo dvostruko brže od prosjeka europodručja (4,7 posto prema 2,9 posto). A upravo na rast cijena usluga otpada polovica inflacije u Hrvatskoj.




No, to nije samo posljedica činjenice da je Uskrs bio ranije nego prošle godine i optimizma na emitivnim tržištima, navode u HUP-u, već i činjenice da se ekonomija suočava s jakim pritiscima na realni rast ukupnih primanja zaposlenih. Stoga bi, prema njihovoj procjeni, prosječna stopa inflacije u ovoj godini iznosila 3,5 posto, nasuprot 8,4 posto koliko je iznosila prosječna inflacija u 2023. godini. Inflacija je, podsjetimo, od siječnja do ožujka stagnirala na razini od 4,1 posto, da bi u travnju pala na 3,7 posto, a u svibnju na 3,3 posto prvenstveno zahvaljujući usporavanju inflacije kod većine glavnih kategorija, napominju u HUP-u, a naročito u segmentu hrane i pića.


No, inflacija će i dalje biti viša od prosječne stope u europodručju i iznosit će oko 2,3 posto, nakon 5,5 posto koliko je iznosila lani, i to zbog znatno snažnijeg rasta cijena usluga te osobne potrošnje u Hrvatskoj, podsjećaju u HUP-u i dodaju da je to rezultat očekivanog snažnog realnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, od oko 15 posto, te rasta potrošačkog kreditiranja, od oko 12,5 posto.


U uvjetima gospodarskog rasta između tri i četiri posto, rekordne zaposlenosti, snažnog rasta plaća, posebno u javnom sektoru, te povećane potrošnje kućanstava i stranih turista tijekom sezone, dolazi do generiranja određene potražnje na tržištu, što pak potiče inflaciju, pa se niže stope inflacije ne mogu očekivati. Rast potrošnje, odnosno potražnje, očituje se pak u stalnom rastu prometa u trgovini zbog čega je Hrvatska u prva četiri mjeseca ove godine zabilježila realni rast trgovine na malo od čak 8,6 posto u usporedbi s jedva 0,5 posto prosječnog rasta na razini srednje i istočne Europe te sličnu stopu na razini mediteranskih članica EU-a, navode u HUP-u.


Poželjne stope


Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić nedavno je rekao da se inflaciju ispod pet posto smatra umjerenom i nezabrinjavajućom, a u nekim uvjetima, kaže Jurčić, ako imate ekonomsku politiku, smatra se čak i poželjnom.


Photo: Marko Prpic/PIXSELL

Ljubo Jurčić / Photo: Marko Prpic/PIXSELL


Inflaciju u Hrvatskoj je prema guverneru HNB-a Borisu Vujčiću manje poticao rast cijena energenata nego u zemljama zapadne Europe, ali ju je jačao veći rast cijena hrane nego u eurozoni. Ministarstvo financija je krajem svibnja objavilo revidirane procjene makroekonomskih pokazatelja prema kojima očekuju prosječnu inflaciju na razini godine od 3,1 posto, dok bi iduće godine inflacija pala na ciljanih dva posto.


– Ta stopa inflacije je daleko manje zabrinjavajuća od onih stopa kojima smo svjedočili u studenome preklani, kada su bile dvoznamenkaste. Ovo je dovoljno zabrinjavajuće da mi tu situaciju pratimo, ali ne toliko da su potrebne neke snažne intervencionističke mjere u smislu zamrzavanja cijena i slično, pojasnio je tada ministar financija Marko Primorac.


I HNB je revidirao svoje procjene za ovu godinu, a prema njihovim očekivanjima prosječna stopa inflacije u ovoj bi godini trebala iznositi 3,8 posto, nasuprot 4 posto koliko su prognozirali krajem prošle godine, te 2,5 posto u idućoj godini, a 2,1 posto 2026. godine. Pritom objašnjavaju da bi inflacija mogla biti viša od prognozirane u slučaju izrazitijega rasta cijena energenata, prehrambenih i drugih sirovina u uvjetima i nadalje izraženih geopolitičkih napetosti ili djelovanja klimatskih promjena.


U očekivanju pada cijena energenata


– Snažno tržište rada te viši rast nominalnih plaća mogao bi se jače i/ili dugotrajnije od očekivanog preliti na potrošačke cijene, poglavito u segmentu cijena usluga, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci.


– Inflacija bi također mogla nadmašiti projekciju i u slučaju da profiti poduzeća ne nastave donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća, navodi se u sažetku najnovijih makroekonomskih projekcija HNB-a, uz dodatak da bi slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja te jači učinci restriktivne monetarne politike uz prelijevanje pada cijena energenata na potrošačke cijene mogli spustiti inflaciju ispod projicirane razine.