Nije nepoznato da je Hrvatska 2021. godinu završila neočekivano dobrim gospodarskim rezultatima i da se za godinu dana uspjela oporaviti od krize u koju se strmoglavila početkom pandemije.

Međutim, manje je poznato da je u brzini oporavka Hrvatska prestigla čak i Njemačku, europsku gospodarsku lokomotivu.

Nakon pandemijskog šoka koji je izazvao pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 8 posto u 2020. godini, domaće je gospodarstvo prošle godine odskočilo više od 9 posto, prema posljednjim procjenama Europske komisije.

Prema procjeni Hrvatske narodne banke, gospodarski rast bio je i veći od 10 posto, što znači da se naša zemlja lani potpuno izvukla iz jame.

Lovorike Italiji

S druge strane, njemačko gospodarstvo koje je u prvoj godini pandemije palo za 4,6 posto, lani je poraslo »samo« 2,7 posto, prema procjeni Komisije.

To znači da Njemačka nije nadoknadila ekonomski gubitak prouzročen pandemijom i da će se na prijekriznu razinu vratiti tek iduće godine.

Hrvatska nije iznimka jer se i brojne ostale članice EU-a brže oporavljaju od Njemačke, osobito srednjoeuropske zemlje.

Ipak, zapadni mediji posebno ističu neočekivano dobar oporavak Italije koja je prošlu godinu završila s procijenjenim rastom BDP-a većim od 6 posto.

Štoviše, londonski Economist u prosincu je Italiju okitio lovorikama, ocijenivši je »zemljom godine« koja se lani unaprijedila više od ostalih velikih zapadnih gospodarstava.

To je neobičan razvoj događaja, potpuno suprotan od onoga što se zbivalo poslije krize iz 2008. godine.

Tada se njemačko gospodarstvo među prvima oporavilo, dok su ostale europske zemlje, osobito mediteranske, zaostale.

Zbog toga se nakon krize iz 2008. produbio ekonomski jaz između bogatijeg europskog sjevera i siromašnijeg juga, iz kojeg je krenuo val selidbe nezaposlenih ljudi u Njemačku.

Zna se koji su razlozi doveli do naglog oporavka Hrvatske i Italiije. Njihovi su turistički prihodi lani znatno skočili, ali glavni motor gospodarstva bio je rast potrošnje građana, izvoza, državne potrošnje i investicija.

Sve je to napredovalo više od očekivanja, pa su ekonomisti svaka tri mjeseca poboljšavali prognoze za obje susjedne zemlje. One su na kraju iznenadile i najveće optimiste.

Izvoz i industrija

Pitanje je što je dovelo do zaostajanja Njemačke koja je prošle godine gospodarski napredovala upola sporije od europskog prosjeka, koji prema Europskoj komisiji iznosi oko 5 posto.

Promatrači kažu da njemačka ekonomija trenutačno posrće zato što je iznimno ovisna o industriji i izvozu.

Ukratko, najveća prednost Njemačke, a to je njezina snažna industrija, pokazala se prošle godine njezinom manom. Pandemija je prouzročila prekide opskrbnih lanaca u svijetu, uz prometne zastoje.

Budući da je Njemačka, najveća europska industrijska radionica, globalizirana više od ostalih u svijetu i jako je ovisna o gospodarskim vezama s Azijom i Amerikom, prekidi u opskrbnim lancima doveli su do zastoja u radu njezinih poduzeća.

Primjerice, glasovite automobilske kompanije – koje čine više od 10 posto njemačkoga gospodarstva – morale su lani srezati proizvodnju zbog nestašice uvoznih poluvodiča, plastike i ostalih dijelova.

Prema istraživanju minhenskog instituta Ifo, više od polovine njemačkih poduzeća ne može nabaviti sve komponente potrebne za proizvodnju, pa nije čudno da oporavak zemlje od krize posrće.

Osim toga, prekidi u opskrbnim lancima i trgovinski sukobi u svijetu otežali su njemački izvoz, jer su se mnoge zemlje tijekom pandemije počele zatvarati, podizati trgovinske prepreke.

Italija nema globalizirano gospodarstvo poput Njemačke, a Hrvatska još manje. Obje mediteranske zemlje imaju slabije razvijenu industriju koja je velikim dijelom usmjerena na domaće tržište.

Stoga su se Italija i Hrvatska brže oporavljale zahvaljujući domaćim potrošačima. Kako bi smanjila ovisnost gospodarstva o izvozu, nova njemačka vlada najavljuje povećanje domaće potrošnje, javne i privatne, uz povijesno velike investicijske programe.

Promatrači vjeruju da je posrtanje njemačke ekonomije privremeno, uz prognoze da će se s vremenom i ona zatrčati.

To je zapravo u interesu svih, jer ako najveće europsko gospodarstvo nastavi zaostajati, ono će u drugom činu drame usporiti i napredak ostalih članica EU-a, pa i Hrvatske.