Hrvatska je već ušla u recesiju, iako će na kraju ove godine imati rast gospodarstva od šest posto. Procjena je to Europske komisije u jesenskim prognozama koje kažu da su dobra gospodarska vremena iz nas te da zbog visoke inflacije, pada plaća, ali i poslovnog i potrošačkog povjerenja zadnji kvartal ove godine i prvi kvartal sljedeće godine Hrvatskoj donose tehničku recesiju.

U recesiju će, očekuje Komisija, ući i većina članica Unije, ali i eurozona, i to baš u trenutku kad se Hrvatska pridružuje toj monetarnoj uniji.

Loši rezultati u drugoj polovini ove godine, posebice u posljednjem kvartalu, ipak neće prevladati kad su u pitanju ukupni rezultati za ovu godinu i hrvatski BDP će rasti šest posto.

No, već u sljedećoj godini Hrvatska može očekivati rast od najviše jedan posto, prognozira Komisija, što je mrvicu bolje od Vladinih prognoza o slabašnom rastu od 0,7 posto.

Blagi oporavak

Iako se u sljedećoj godini očekuje usporavanje rasta cijena energenata i ostalih roba, mršavi rezultati bit će posljedica pada potrošnje koja će uslijediti zbog pada kupovne moći kućanstva, posebice u prvoj polovini godine.

Nakon toga Komisija se nada da će u drugoj polovini godine uslijediti smirivanje inflacije, nastavak realnog rasta plaća, a time i blagi oporavak gospodarske aktivnosti.

Unatoč smirivanju inflacije, građani Hrvatske u sljedećoj će godini biti pritisnuti snažnijim rastom cijena od prosjeka EU-a i inflacija će u Hrvatskoj biti 6,5 posto, a tek bi u 2024. godini trebala skliznuti prema prosjeku EU-a, odnosno bit će 2,3 posto.

Za utjehu ostaje procjena da će, za razliku od prošle recesije, koja je trajala godinama nakon globalne financijske krize, ovaj put tržište rada ostati otporno usprkos slabijem rastu zaposlenosti i stalnom nedostatku radne snage.

Zaposlenost je ove godine rasla 2,2 posto, nagodinu se očekuje njezina stagnacija, odnosno rast od tek 0,2 posto, dok će stopa nezaposlenosti ostati 6,3 posto. Ona bi se blago trebala smanjiti u 2024. godini na 5,9 posto.

Iako nakon usporavanja u 2023. godini u 2024. godini slijedi rast, oporavak će biti blag i ne treba se tako skoro nadati visokim stopama rasta.

Turistička potrošnja

Komisija za Hrvatsku u 2024. godini predviđa rast od 1,7 posto, a vjeruje da će glavni pokretač biti osobna potrošnja, jer se očekuje oporavak realnih plaća.

Čak i za ovu ne baš svijetlu perspektivu jači su negativni rizici, odnosno mogućnost da se ona ne ostvari i da stanje bude lošije. Komisija prvenstveno navodi mogućnost da negativan učinak rastućih troškova energije na održivost poduzeća bude jači od očekivanog.

Tu je i mogućnost da se zbog recesije u ostatku Europe dogodi novi pad turističke potrošnje, odnosno turističkih putovanja u sektoru koji se zapravo još nije u potpunosti oporavio od pandemije.

Pozitivan utjecaj mogla bi imati činjenica da Hrvatska ima relativno raznoliku opskrbu plinom, ali i nastavak procesa »nearshoringa«, odnosno ako tvrtke u hrvatskim ključnim trgovinskim partnerima nastave premještati svoje poslovanje iz udaljenih zemalja u države koje su bliže maticama, što znači u Hrvatsku.