Potrošačke cijene dobara i usluga u kolovozu su u odnosu na isti mjesec prošle godine veće za 4,1 posto, isto kao i u srpnju, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku, što znači da inflacija stagnira jer je zadnja tri mjeseca ubrzavala na godišnjoj razini.

Podsjetimo, inflacija je počela ubrzavati u svibnju, nakon što je ožujku i travnju također stagnirala na razini od 3,2 posto, da bi u petom ovogodišnjem mjesecu skočila na 3,5 posto, u lipnju na 3,7 posto, a u srpnju na 4,1 posto. Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na srpanj, cijene su u prosjeku neznatno veće za 0,1 posto.

Iznevjerena očekivanja

Iako je u srpnju zabilježen brži rast cijena hrane nego usluga, koje najviše doprinose ukupnoj inflaciji u Hrvatskoj, u kolovozu se trend vratio »na staro« te su cijene usluga ponovo počele rasti brže od cijena hrane.

Prema podacima DZS-a, cijene usluga u prošlom su mjesecu u odnosu na lanjski kolovoz veće za 6,4 posto, dok su su cijene hrane, pića i duhana veće za 6,2 posto, Treba napomenuti i da su cijene energije veće za 2,5 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na srpanj 2025., cijene usluga prosječno su porasle za 1,4 posto, hrane, pića i duhana za 0,2 posto, dok su cijene energije u prosjeku pale za jedan posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,7 posto.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, metodi koju koristi Eurostat jer omogućuje usporedbu inflacije među zemljama EU-a, stopa inflacije u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,6 posto, čime je Hrvatska već osmi mjesec zaredom među državama s najvišom inflacijom u EU-u. Višu stopu inflacije od Hrvatske zabilježila je jedino Estonija, 6,2 posto.

Za razliku od Hrvatske u kojoj inflacija stagnira, u eurozoni je u kolovozu ubrzala na godišnjoj razini, uz najsnažnije poskupljenje svježe hrane od početka prošle godine.

Prema podacima Eurostata, inflacija na razini europodručja u kolovozu je ubrzala sa srpanjskih 2 posto na 2,1 posto, iako su ekonomisti koje je anketirao Reuters očekivali stopu inflacije kao i u srpnju. Pri tom je najviše poskupjela svježa hrana, za 5,5 posto, najsnažnije od siječnja 2024. godine, dok su joj u srpnju cijene bile više za 5,4 posto.

Usluge su poskupjele za 3,1 posto, najblaže u gotovo tri i pol godine. Ubrzavanje inflacije na razini područja primjene zajedničke europske valute nakon ljetne stagnacije tijekom lipnja i srpnja, signalizira otklon od »stabilnog rasta cijena« koji Eurospka središnja banka cilja na dva posto.

Hrvatska je i u europodručju rekorder po stopi rasta cijena od 4,6 posto zajedno s Estonijom, a slijedi nas Slovačka s inflacijom od 4,4 posto te Austrija i Litva u kojima su cijene više za 4,1 posto u odnosu na lanjski kolovoz.

Blago ubrzanje

U komentaru inflacije za kolovoz, Hrvatska narodna banka navodi da je prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena inflacija u Hrvatskoj blago ubrzala sa srpanjskih 4,5 na 4,6 posto. To je zbog toga što nacionalni indeks potrošačkih cijena, koji koristi Državni zavod za statistiku, ne uključuje potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), pojašnjavaju u HNB-u. Zbog toga je i tzv. temeljna inflacija, koja ne obuhvaća cijene energije i hrane, u kolovozu ubrzala, napominju u HNB-u, sa srpanjskih 3,8 posto na na 4,1 posto.

U središnjoj banci konačno pojašnjavaju da je stagnacija inflacije prema podacima DZS-a rezultat toga što je ubrzavanje rasta cijena usluga, a u maloj mjeri i cijena energije te cijena industrijskih proizvoda »u potpunosti nadomjestilo usporavanje rasta cijena hrane« (na 6,2 posto sa 6,6 posto u srpnju).

U HNB-u također napominju da je inflacija, prema europskom indeksu, u kolovozu blago ubrzala uglavnom kao rezultat ubrzavanja rasta cijena usluga jer je inflacija cijena usluga ubrzala na 7,1 posto sa 6,6 posto u srpnju.

Cijene sezonskog voća i povrća preračunate u kune

– PAPRIKA 37,65 kn

– BRESKVA  30 kn

– KRASTAVAC  30 kn

– S druge strane, inflacija cijena hrane se, nakon izraženog ubrzavanja u prethodna tri mjeseca, u kolovozu usporila na 6,6 posto sa 7,0 posto u srpnju. Uslijed usporavanja rasta cijena hrane njihov se doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena u kolovozu smanjio na 1,9 postotnih bodova, dok se doprinos cijena usluga povećao na 2,3 postotna boda, pojašnjavaju u HNB-u.

Unatoč usporavanju rasta cijena hrane u kolovozu, cijene hrane najviše pridonose ukupnoj inflaciji mjerenoj nacionalnim pokazateljem, zaključuju u HNB-u i dodaju da u ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1 posto hrana pridonosi s 2,0 postotna boda, a usluge s 1,7 postotnih bodova.