Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić isticao je često posljednjih mjeseci da će za proračun svibanj biti najizazovniji mjesec u korona krizi, ako na jesen ne dođe do ponovnog zatvaranja gospodarstva, a čini se da je, unatoč popuštanju epidemioloških mjera, taj mjesec i za brojne tvrtke u Hrvatskoj bio lošiji nego travanj kad je gospodarstvo bilo u potpunosti zatvoreno.

Jučer su i Državni zavod za statistiku, ali i Eurostat objavili podatke koji zorno pokazuju kakvo je stanje bilo u Hrvatskoj u svibnju i s kakvim se nevoljama nosilo naše gospodarstvo, posebice tvrtke koje se bave proizvodnjom i za koje je taj mjesec bio lošiji od travnja, u kojem su vrijedile najstrože epidemiološke mjere.

Tako je Hrvatska među osam od 27 zemalja Europske unije u kojoj industrijska proizvodnja u svibnju nije povećana u odnosu na travanj. U cijeloj Europskoj uniji industrijska je proizvodnja u svibnju rasla za 11, 4 posto prosječno u odnosu na travanj, a najviši pad proizvodnje u odnosu na travanj imali su Irska od 9,8 posto i Hrvatska od 3,5 posto.

Hrvatsku se teško može uspoređivati sa susjednom Italijom u kojoj su restrikcije i zatvaranje proizvodnih pogona bili veći pa je tako nepošteno uspoređivati hrvatski pad s talijanskim rastom od 42,1 posto u svibnju u odnosu na travanj.

Iako su obje zemlje turističke, industrija u Italiji ima veći utjecaj na tamošnje gospodarstvo nego u Hrvatskoj, pa je doživjela i pad zbog restriktivnih mjera, ali sada se po većim stopama i oporavlja.

No, ono što zabrinjava je da u Hrvatskoj industrija pada još od studenoga prošle godine, dakle puno prije korona krize, i da se stope pada povećavaju iz mjeseca u mjesec i da je korona samo ubrzala taj pad.

Građevinari na muci

U svim zemljama EU-a, osim Hrvatske i Švedske, stope po kojima je proizvodnja padala u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine niže su od onih po kojima je padala u travnju. Iako su u većini EU zemalja stope pada i u svibnju veće nego u Hrvatskoj, činjenica je da se taj pad u ostatku Europe usporava, dok se u Hrvatskoj pojačava.

Slična situacija Hrvatskoj se dogodila i za vrijeme prošle globalne krize, kad su zemlje poput Slovačke, Češke ili najvećeg europskog gospodarstva Njemačke imale puno veće stope pada industrijske proizvodnje, ali su onda baš zahvaljujući oporavku industrije puno prije Hrvatske izašle iz recesije.

Iako za vrijeme zatvaranja gospodarstva u Hrvatskoj ni u jednom trenutku nisu stali građevinski radovi, ipak će i ta grana, koja je jako stradala za vrijeme prošle krize od koje se još nije u potpunosti oporavila, osjetiti posljedice pandemije, jer je od početka godine broj izdanih građevinskih dozvola pao, prema podacima DZS-a, za više od 14 posto.

Dio tog pada tiče se gradnje novih zgrada, a dio je povezan i s investicijama u turizmu koje su proteklih nekoliko godina bile značajan izvor zarade za graditeljstvo, posebice manje tvrtke koje ne sudjeluju u realizaciji velikih državnih infrastrukturnih projekata.

Pusti aerodromi

Podaci DZS-a svjedoče i o tome da avionskog prijevoza u svibnju gotovo da nije ni bilo. Ove godine u lipnju hrvatske su zračne luke zabilježile tek 19.315 putnika, dok ih je lani u istom mjesecu bilo 1.115.680.

Dakle, u svibnju je u svim hrvatskim zračnim lukama bilo tek 1,7 posto od lanjskog broja putnika. Uz to, dio tih putnika su i hrvatski građani koje je u svibnju posebnim linijama država vraćala iz udaljenih destinacija kako bi se u pandemiji korona krize vratili kući.

O kakvom se zastoju u putničkom prijevozu, a onda posljedično i u turizmu radi, najbolje govori činjenica da Rijeka, Pula, Osijek i Zadar nisu ni imali putnike, dok je na Malom Lošinju bilo samo pet putnika.

Podaci govore i o tome da je u svibnju u Hrvatsku avionom došlo najviše putnika iz Njemačke, osam tisuća, što je tek 3,2 posto lanjskog broja putnika iz te države istom mjesecu.

Pad prometa tereta u zračnim lukama bio je ipak manji, 62,5 posto, ali zanimljivo bi bilo vidjeti koliko je od toga bio prijevoz zaštitne oprema koju je država naručivala uglavnom iz inozemstva.

Turizam izgubio pet milijardi

Čak pet milijardi kuna prometa izgubilo je ugostiteljstvo i turizam u razdoblju od pojave koronakrize, 24. veljače do 12. srpnja ove godine u odnosu na isto vrijeme lani.

Riječ je o prometu koji bilježe fiskalizirane blagajne, a to je pad od 59 posto. Prema podacima porezne uprave ukupan promet prema fiskaliziranim računima manji je za čak 14,4 milijarde kuna, što je pad od 19 posto.

Kad se gleda samo drugi tjedan srpnja, odnosno razdoblje od 6. do 12. srpnja, pad vrijednosti računa u ugostiteljstvu i turizmu je u odnos na isti tjedan lani 41 posto.

Ipak, u odnosu na prethodni tjedan, odnosno sam početka srpnja, promet po fiskaliziranim računima narastao je za pet posto, dok je u ugostiteljstvu i turizmu vrijednost izdanih računa kroz fiskalne blagajne porasla za osam posto.