Šefovi država i vlada zemalja članica EU-a započeli su u srijedu dvodnevni samit na kojem će između ostalog pokušati doći do konsenzusa vezano za sedmogodišnji proračun EU-a za razdoblje između 2028. i 2034.

Povoljna pozicija

– Na samitu lidera Europske pučke stranke (EPP) usuglašavali smo stajališta za Vijeće. Imao sam susret s više od desetak lidera, »Prijatelja kohezije«, u vezi rasprave o sedmogodišnjem proračunu EU-a. Ono što je važno da prva ocjena nove pregovaračke kutije koju je predstavilo u subotu irsko Predsjedništvo govori da je ukupan volumen sredstava manji.

No ono što je za Hrvatsku važno, da je pozicija za nas povoljna i u okviru je naših očekivanja u smislu ukupnog iznosa sredstava koji bi trebao biti na raspolaganju do 2034. Prema sadašnjoj poziciji mi bismo trebali biti u plusu za oko sedam milijardi eura sljedećih sedam godina. A kada gledamo ukupan period otkad koristimo fondove, i boreći se za njih i u idućih sedam osam godina, sigurno dovesti Hrvatsku u plus više od 30 milijardi eura. Dakle, neto primljenih sredstava iz europskog proračuna u odnosu na uplaćena sredstva, rekao je premijer Andrej Plenković prije početka samita.

Odgovarajući na pitanje novinara je li dogovor o sedmogodišnjem proračunu moguć do kraja ove godine, Plenković je rekao da Hrvatska štiti svoje interese.

– Mi naravno kao »Prijatelji kohezije«, a i kao naša nacionalna pozicija, želimo da tradicionalne politike ostanu čvrste, kvalitetno zastupljene i u nacionalnim omotnicama. To su nacionalni i regionalni partnerski planovi na kojima hrvatska Vlada radi. A jednako tako da dio sredstava koji će biti u drugom stupu iz konkurentnosti i globalna Europa budu dovoljni i za jačanje naše konkurentnosti u odnosu na druge globalne aktere i za naše vanjskopolitičkom pozicioniranje kao organizacije koja ima upliv na svjetske procese, rekao je Plenković.

Neformalna skupina »Prijatelji kohezije« sastoji se od 17 država članica među kojima je i Hrvatska, a koji žele da se u novom proračunu ne smanjuju sredstva za kohezijsku politiku koja potiče razvoj manje razvijenih europskih regija, te za poljoprivredu.

Balansiranje

S druge strane postoji skupina zemalja predvođenih Njemačkom i Nizozemskom koja želi radikalne rezove za te namjene preusmjeravanje tih sredstva za jačanje konkurentnosti EU kako bi se što bolje pozicionirala na svjetskom tržištu.

Irsko predsjedanje EU ove je subote predložilo smanjenje proračuna od oko 2.000 milijardi eura kojeg je predložila Europska komisija za 159 milijardi. Međutim Irci to smanjenje nisu predvidjeli kada su u pitanju kohezija i poljoprivreda tako da je predviđena alokacija za Hrvatsku u sljedećih sedam godina na 16,8 milijardi eura.

S druge pak strane Njemačka i njeni partneri žele radikalnije rezove.

Plenković je dodao da je pozicija Hrvatske da se prijedlog proračuna poboljša.

– Postoje naše zajedničke pozicije o tome da se postigne balansiranje i fer dogovor i oko prihodovne strane proračuna, što je u biti ključna razlika između ovih nekoliko velikih zemalja i najrazvijenijih u smislu njihovog doprinosa proračunu i onoga što zemlje koje još žele uloviti korak s onima koji su duže u EU-u i to tek trebaju napraviti. To je ono što je ključno. Hoćemo li uspjeti do kraja godine, to je veliko političko pitanje. Pozicija Hrvatske je da nam je puno važniji kvalitetan sadržaj konačnog dogovora nego nekakav zadani kalendar koji bi izbjegao velike političke izazove iduće godine, rekao je Plenković.

Vrh EU-a će raspravljati i o visokim cijenama energije, trgovinskom deficitu s Kinom, ali i o proširenju EU-a novim članicama.