Hotelijeri ove godine očekuju rast prihoda, ali i znatno veći rast troškova uslijed inflatornih pritisaka što će usporiti investicije te stoga očekuju intervenciju države, posebice kod plaćanja električne energije, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za medije HUT-a.

“Za ublažavanje udara rasta cijena očekujemo, kako je to već učinjeno u puno EU zemalja, da vladajući donesu odgovarajuće odluke, posebice za električnu energiju, i to kažemo imajući u vidu podatak da se oko 70 posto potrošnje te energije proizvodi iz domaćih izvora”, kazao je direktor HUT-a (Hrvatske udruge turizma) Veljko Ostojić.

Da su troškovi poslovanja izuzetno porasli i da će utjecati i na profitabilnost i investicije u sektoru, HUT je utvrdio i anketom među svojim članicama, vodećim hotelsko-turističkim tvrtkama u Hrvatskoj.

Ta je anketa odnosno proizašla analiza objavljena u novoj publikaciji HUT-a “Turistički impuls Q2 2022”, pokazujući upravo da najveći porast u troškovima hotelsko-turističkih kompanija u drugom kvartalu 2022., a u odnosu na isti kvartal 2019., ima električna energija, koja je poskupjela 142,5 posto.

Zatim slijedi plin, koji im je poskupio za 105 posto te namirnice i za više od 20 posto, uz istodobni rast troškova rada ove godine za 10,1 posto, čime su, kako je istaknuo Ostojić, prvi puta premašili udjel od 30 posto u ukupnim prihodima kompanija.

Ako se tome još doda veliki porast cijena i radova u građevinskom sektoru, stvarno je, kaže Ostojić, pitanje kako će se i u kolikoj mjeri nastaviti investicije u turizmu, čije bi i usporavanje i zaustavljanje bilo pogubno, posebice u segmentu sve traženije visoke kvalitete ponude.

“Kako različite kompanije imaju različite ugovore na rok trajanja, još nisu svi obnovili primjerice ugovore za električnu energiju, ali oni koji to sada čine, trošak im je viši dva do tri puta nego 2019. Kada bi svim hotelijerima sada istekli ugovori i morali sklapati nove, bilo bi to oko milijardu kuna viši trošak samo za to, a toliko je bila dobit cijelog sektora smještaja 2021. O tome treba razgovarati i staviti na stol što se može sa HEP-om, a znamo da se može jer ima već dosta zemalja koje su to učinile za pomoć svom gospodarstvu”, poručio je Ostojić.

Taj će prijedlog HUT poslati Vladi i resornim ministarstvima, kao i prijedlog oko zapošljavanja u turizmu, koji su i lanjske jeseni slali, ali nisu dobili odgovore, a tiču se povećanja dohodovnog cenzusa sa 15 na bar 30.000 kuna za rad studenata i da time njihovi roditelji ne gube porezne olakšice.

Predlažu i da se omogući i onima koji su zaposleni, ako žele, da dodatno rade i zarade u turizmu na bazi do oko 20 sati tjedno, i svime time bi se olakšala potraga za radnicima u turizmu, kojih stalno nedostaje, ali dala i prednost domaćem tržištu rada, na kojemu, smatraju u HUT-u, ima još potencijala za zapošljavanje.

“Oko toga se malo tj. premalo razgovara i radi da bi se zakonski okvir zapošljavanja bitno i stvarno promijenio, a domaće tržište rada je ionako neelastično i neprimjereno poslovanju. Primjerice, u 2021. zbog tih problema i nedostatka radne snage neki su objekti u sklopu hotelskih kuća ostali zatvoreni te je hotelski sektor izgubio oko 100 milijuna eura prihoda. Ove godine će, kako je pokazala anketa, svi objekti članica HUT-a tj. vodećih hotelsku kuća biti otvoreni, radnike su našli, povećali plaće, ali taj problem treba dugoročnije rješavati”, ocijenio je Ostojić.

Unatoč svemu, anketa i analiza HUT-a je pokazala da hotelijeri ove godine očekuju da se zauzetost kapaciteta na godišnjoj razini približi onoj iz 2019., kao i porast prihoda po noćenju za više od 8 posto te za 3,6 posto ukupnih poslovnih prihoda, uz bojazan da će rast troškova biti puno veći i umanjiti dobiti i ukupno profitabilnost.

Oko sezone, Ostojić je kazao da za sada ide očekivano dobro, što se očekuje i dalje kroz ljeto, te da se najviše traže i pune objekti visoke kategorije, nešto više na sjeveru (Istra) nego na jugu, dok je za kamping istaknuo da se posebice puno traži i da do sada ove godine već bilježi ukupno oko 25 posto više noćenje nego 2019. godine.