Potrošnja u maloprodaji porasla je u lipnju za 0,4 posto u odnosu na lanjski lipanj, što je 39. mjesec zaredom kontinuiranog rasta prometa u trgovini na malo, ali i treći mjesec zaredom u kojem rast potrošnje usporava, objavio je Državni zavod za statistiku.

Podsjetimo, u ožujku je godišnji rast potrošnje iznosio 3,3 posto, u travnju je usporio na dva posto, a u svibnju na svega 0,5 posto. Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na svibanj, potrošnja je realno porasla za 1,5 posto.

Racionalizacija

U odnosu na lipanj prošle godine najviše je porastao promet trgovine hranom, pićem i duhanskim proizvodima (2,9 posto), a promet neprehrambenim proizvodima za 1,5 posto, dok je promet na malo motornim gorivima i mazivima pao za čak 12,9 posto.

S obzirom na to da je potrošnja najveća sastavnica hrvatskog BDP-a, njezino usporavanje signalizira daljnje usporavanje rasta domaćeg gospodarstva i u drugom tromjesečju ove godine, a snažan pad prometa motornim gorivima ukazuje na oprezno ponašanje potrošača u vrijeme geopolitičkih napetosti, koje stvaraju povećanu ekonomsku neizvjesnost kod građana.

– Značajan izravan utjecaj na usporavanje ukupne lipanjske maloprodaje ima kategorija motornih goriva i maziva, koja je zabilježila strmoglav pad od 12,9 posto na godišnjoj razini.

Visoke cijene energenata natjerale su građane i poslovne subjekte na racionalizaciju i smanjenje potrošnje naftnih derivata, navode analitičari RBA analiza.

Upravo je povećan oprez potrošača, odnosno konzervativnije ponašanje građana pri kupnji jedan od glavnih uzroka općenitog usporavanja potrošnje u Hrvatskoj jer su u razdobljima ekonomske neizvjesnosti potrošači skloniji odgađati kupnju trajnih dobara, poput automobila, namještaja ili tehnologije i stvarati financijske zalihe, navodi se u proljetnim prognozama Europske komisije.

Očekivane brojke

Na oprez potrošača utjecale su i visoke cijene, odnosno inflacija koja je značajno nagrizla kupovnu moć građana jer su cijene osnovnih životnih potrepština i usluga i dalje visoke, zbog čega kućanstva sve veći dio dohotka moraju trošiti na nužne potrebe, odnosno hranu i režije.

Podsjetimo, Hrvatska je prije dvije godine ostvarivala visoke stope rasta potrošnje u maloprodaji od 5,3 posto, a taj snažan skok bio je potaknut prvenstveno rastom plaća u javnom i privatnom sektoru, pa je usporavanje potrošnje u 2026. bilo očekivano.

Zbog usporavanja potrošnje, očekuje se usporavanje rasta BDP-a koji je u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao za 2,2 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, odnosno 21. kvartal zaredom, no taj je rast bio znatno sporiji nego u prethodnom kvartalu, kada je iznosio 3,6 posto na godišnjoj razini.

Na usporavanje rasta gospodarstva u drugom tromjesečju prije nekoliko dana upozorio je i Ekonomski institut, a na temelju kretanja tzv. CEIZ indeksa.

Naime, samo su dvije komponente indeksa ostvarile rast vrijednosti nego prije godinu dana – broj dolazaka turista i prihodi od PDV-a, dok su obujam industrijske proizvodnje i trgovina na malo zabilježile smanjene vrijendosti.

– Opisano kretanje indeksa sugerira da ekonomska aktivnost u hrvatskom gospodarstvu u drugom tromjesečju 2026. blago usporava u odnosu na prethodno tromjesečje.

Na osnovi kretanja vrijednosti indeksa možemo procijeniti da će u drugom tromjesečju 2026. hrvatsko gospodarstvo rasti za 2 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, naveli su iz Ekonomskog instituta.