Uvođenjem eura neće nestati hrvatska monetarna politika: ona se samo seli tamo gdje se i sada vodi. Jasno je da odluke u Frankfurtu bitno determiniraju i financijske uvjete na našem tržištu.

Sada nemamo kamatne stope na ovim razinama zato što ovdje sjede genijalci, nego zato što su kamatne stope svuda u Europi takve, rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje na 4. Istraživačkoj konferenciji »30 godina monetarne politike« koju je organizirala Hrvatska narodna banka (HNB) u sklopu obilježavanja 30 godina svog postojanja.

Šonje je dodao da to kaže s dužnim poštovanjem prema kolegama u HNB-u, gdje je i sam nekad radio.

– Ako smo tako realni, mi tamo u ovom trenutku nemamo glas, a kad uđemo u europodručje, guverner sjeda za stol Upravnog vijeća ECB-a i ima glas. Premalo se govori o tome da je težina tog glasa razmjerno daleko veća u odnosu na našu težinu po BDP-u, broju stanovnika itd.

Dakle, tu je taj faktor multiplikacije. Cinici obično kažu, što mi tu možemo. Pustite to, puno je tu zemalja i puno igara, i vjerujem da se taj stvarni monetarni suverenitet, taj stvarni utjecaj, neće smanjiti, čak mislim da će se malo i povećati kad uđemo u europodručje, zaključio je Šonje.

Konferenciju je otvorio guverner Boris Vujčić koji je rekao da je izborom načina vođenja monetarne politike kroz ovih 30 godina postignuta monetarna stabilnost, stabilnost cijena, tečaja, kao i stabilnost bankovnog sustava.

Posebno je istaknuo neovisnost rada HNB-a, za što je, kaže, prijelomni trenutak bio 2001., kada je donesen Zakon o središnjoj banci, koji je na suvremen način omogućio neovisan izbor instrumenata monetarne politike, nadzora banaka i financijskog sustava, kao i izgradnju kvalitetne i kompetentne institucije.

Suvremeni i neovisni

Podsjetio je i da je Hrvatska relativno nedavno prošla kroz dvije krize, zbog kolapsa Agrokora, koji je bio snažno izložen bankovnom sustavu te zbog pandemije koronavirusa.

U slučaju Agrokora, Vujčić je rekao da je HNB na vrijeme reagirao supervizorski, dok je u slučaju pandemije istaknuo suradnju s fiskalnom politikom te set mjera kojima se državi omogućilo povoljno financiranje.

Kroz više panel-rasprava sudionici konferencije prisjetili su se događaja koji su obilježili hrvatsku monetarnu povijest u zadnjih 30 godina, pa se tako govorilo i je li se nešto možda moglo i drukčije napraviti.

Tu se otvorilo pitanje »švicaraca«. Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, rekao je da je to bio i splet okolnosti.

– Prvo, percepcija o tome što je uopće zaštita potrošača se tada razlikovala od onoga kako je gledamo danas, pogotovo kad je riječ o valutnoj klauzuli. Jer, kod nas su građani i puno ranije radili s devizama, i nekako se vjerovalo da znaju što je to valutna klauzula i razumiju promjene tečaja.

Međutim, pokazalo se da švicarac nije isto što i euro, i da možda građani nisu bili sasvim svjesni te razlike.

Drugo, HNB je imao snažne mjere za ograničavanje kreditiranja; najstrože u srednjoj i istočnoj Europi, a tada, ne samo da nije imao mandat na mjere usmjerene na dužnike, već ni financijska stabilnost uopće nije bila u mandatu HNB-a.

Banke su u to vrijeme imale ustavne tužbe protiv mjera HNB-a spremne u ladicama, nisu ih izvadile, ali te su mjere bile intenzivnije nego bilo gdje drugdje, došle su do granica političke tolerancije, i to je uvijek bilo pitanje balansiranja – što je važnije i gdje možete spriječiti neku veću štetu za sustav.

I treće, percepcija rizika. Temeljem povijesnih kretanja mogle su se pretpostaviti određene oscilacije tečaja. No, očekivao se gospodarski rast, nitko nije očekivao šest godina recesije.

Međutim, dogodio se scenarij, slijed događaja, koji sredinom 2000-tih nitko nije mogao pretpostaviti: globalna kriza, kriza javnog duga u europodručju, kvantitativno popuštanje ECB-a…, opisivao je Šošić.

Opet labud

– To je slijed događaja kakav se događa jednom u stoljeću, nekakav crni labud, koji je nemoguće predvidjeti. No, određene pouke smo izvukli, danas se puno više pažnje posvećuje informiranju dužnika o rizicima i osiguranju mogućnosti zaštite.

Dobar primjer je sada kamatni rizik. U razdoblju smo povijesno niskih kamatnih stopa, i s dosta izvjesnosti se u određenom razdoblju može očekivati porast kamatnih stopa, što će onda povećati rate najviše onim dužnicima koji imaju dugi rok otplate i varijabilne kamatne stope.

Kontinuirano se trudimo informirati dužnike, toliko da smo nedavno čak bili optuženi i za dizanje panike.

Nije uvijek jednostavno građane informirati o rizicima, a da ne ispadne da ih strašite, poručio je Šošić.

HNB ima i info-listu kredita kako bi građani mogli vidjeti koje banke nude kredite s fiksnom stopom jer iako, kaže Šošić, ne daju baš 20 godina fiksne kamate, i da se kamata fiksira u prvih 10 godina, već i to pruža visok stupanj zaštite.