Više od dva milijuna građana koji štede u mirovinskim fondovima dočekala je ovih dana nimalo ugodna vijest. Od početka godine vrijednost njihove štednje za starost, koja se skuplja na računima četiriju obveznih i 28 dobrovoljnih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, smanjena je za 4,2 milijarde kuna.

Iako su uplaćivali više novca, njihova ušteđevina vrijedi oko 3 posto manje nego početkom siječnja ove godine, pokazalo je najnovije izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Gubitak mirovinske štednje najvećim je dijelom posljedica katastrofalnog rata koji je Rusija počela napadom na Ukrajinu, što je pogoršalo energetsku krizu te izazvalo dodatne poremećaje u trgovini, proizvodnji i na buzama širom svijeta, pa i u našoj zemlji.

Zbog svega toga mirovinski fondovi posvuda bilježe minuse koji se ne pamte još od izbijanja krize iz 2008. godine.

Pravi potop dionica

Primjerice, prinosi četiriju obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj – to su Allianz, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen – u posljednjih šest mjeseci padaju po stopi od oko 5 posto u svim kategorijama štednje, prema izvješću Hanfe za lipanj.

Ako se taj trend ne zaustavi, mirovinski fondovi mogli bi ovu godinu završiti s gubitkom, prvim nakon krize iz 2008.

Udarac koji je mirovinske fondove sada pogodio puno je teži od onog iz 2020., kada je svijet zahvatila pandemija koronavirusa. U prvoj polovini 2020. obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj zabilježili su gubitak od oko 2 posto.

Međutim, zahvaljujući intervencijama centralnih banaka i vlada, koje su osigurale golem novac za spašavanje poduzeća i radnih mjesta, gospodarstvo se do kraja godine počelo posvuda oporavljati.

Tako su i mirovinski fondovi dramatičnu 2020. uspjeli završiti u malom plusu, od 0,7 posto.

Međutim, prema prognozama ekonomista, do kraja ove godine očekuje se ekonomsko pogoršanje. To nije dobar znak za mirovinske fondove koji su glavninu novca svojih štediša uložili u državne obveznice (64,7 posto) i dionice poduzeća (20,3 posto) u zemlji i inozemstvu, prema Hanfi.

Iako kamate rastu, državnim obveznicama vrijednost pada, a osobito dionicama poduzeća. Dionice su doživjele pravi potop, jer se burzovnim indeksima u svijetu u prvih šest mjeseci vrijednost strovalila za prosječnih 20 posto.

Zagrebačka je burza prošla bolje, jer je njezin vodeći indeks Crobex izgubio oko 6 posto.

U takvim okolnostima vrijednost imovine četiriju obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, koji prema Hanfi imaju 2,13 milijuna članova, u prvih šest mjeseci pala je sa 133 na 129,1 milijardu kuna, odnosno za 3,9 milijardi.

Vrijednost njihove štednje, drugim riječima, spustila se na razinu iz rujna prošle godine.

Slično je s dobrovoljnim mirovinskim fondovima u kojima štedi više od 400 tisuća građana. Imovina na njihovim računima početkom siječnja vrijedila je 7,8 milijardi kuna, a na kraju lipnja 7,5 milijardi, odnosno 300 milijuna kuna manje.

Gotovo svi gube

Pozitivno je to što mirovinski fondovi, kako rekosmo, štednju građana uglavnom ulažu u državne obveznice koje su u kriznim vremenima najmanje rizični vrijednosni papiri.

Ne donose velike prinose kao dionice, ali se na obveznicama – kada dođu crni dani – manje i gubi. Videći kako stvari idu, mirovinski fondovi počeli su prebacivati novac iz nesigurnijih dionica u državne obveznice, kako bi ublažili posljedice potresa u financijskom svijetu.

Primjerice, od početka ove godine obvezni mirovinski fondovi povećali su udio svoje imovine uložene u obveznice sa 62,7 na 64,7 posto, dok su udio u dionicama spustili sa 21,2 na 20,3 posto, prema Hanfi.

Neki se vjerojatno pitaju jesu li svi štediše jednako prošli, budući da se nalaze u različitim fondovima s nejednakim rezultatima, a svrstani su u tri kategorije. Među štedišama i fondovima ima razlika, ali problem je što u ovom trenutku gotovo svi gube.

U kategoriji A, koju je odabralo 8,5 posto štediša, prosječni gubitak od početka godine iznosi 5,09 posto, prema Hanfi. U najvećoj kategoriji B, u koju je automatski svrstano 88,3 posto štediša, prinosi su pali 4,98 posto.

U kategoriji C, koja obuhvaća 3,2 posto štediša, onih koji su blizu mirovine, gubitak iznosi 4,53 posto.

Najveći gubitak u doba krize iz 2008.

Dok se razvoj događaja za mirovinske fondove pogoršava, stariji građani sjetit će se da je njihova štednja u fondovima najveći gubitak imala u doba krize iz 2008. godine.

Vrijednost njihove mirovinske ušteđevine tada je pala oko 40 posto. Međutim, mirovinski su fondovi krizu prebrodili za dvije i pol godine, nadoknadili gubitak i opet počeli štedišama uvećavati novac.

Hanfa kaže da su prosječni prinosi mirovinskih fondova u posljednjih 20 godina iznosili prosječnih 5,1 posto godišnje. U to se, naravno, ne uračunava inflacija.