Digitalna transformacija

Financijski sektor reže radna mjesta. Banke u Hrvatskoj imaju skoro dvije i pol tisuće zaposlenih manje nego 2016.

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Arhiva NL

Foto Arhiva NL

Prema podacima HNB-a, krajem lipnja 2016. u bankama je bilo 20.464 zaposlenih, a na kraju prvog kvartala 2023. 18.146 zaposlenih



Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, broj zaposlenika u kreditnim institucijama u Hrvatskoj, koje čine banke, štedne banke i stambene štedionice, smanjuje se kroz godine. Krajem lipnja 2016. bilo je 20.749 zaposlenih u kreditnim institucijama u Hrvatskoj, a 31. ožujka ove godine 18.285 zaposlenih u kreditnim institucijama, što je dakle 2.464 manje zaposlenika kroz proteklih šest do sedam godina. Samo u bankama, krajem lipnja 2016. bilo je 20.464 zaposlenih, a na kraju prvog kvartala ove godine 18.146 zaposlenih, što je dakle 2.318 zaposlenih manje u bankama kroz spomenute godine. Broj zaposlenih ponešto se kroz godine smanjio i u stambenim štedionicama, iako je riječ o daleko manjim brojkama nego kod banaka, a u štednim bankama ih, kaže statistika HNB-a, ni nema.


IT stručnjaci


Što se bankarske mreže tiče, pisali smo već o zatvaranju poslovnica, odnosno smanjenju njihovog broja, što je trend koji nije zaobišao ni Rijeku ni okolicu. Isto tako, bilo je već riječi i o najavi banaka da će srezati broj bankomata uslijed visokih troškova njihovog održavanja vezanih za sigurnosne procedure. Ove procese očito je pratilo i smanjenje broja zaposlenih pa smo Hrvatsku udrugu banaka pitali što je točno razlog tome – otpuštaju li banke zaposlenike, ili ne zapošljavaju nove, ili oboje, i zašto. Tražili smo ih i da ažuriraju broj poslovnica.


Može se naime odmah pretpostaviti da su u pitanju novi kanali poslovanja, digitalizacija, internet bankarstvo i slično, gdje je, da bi se obavila neka transakcija, sve manje potrebno dolaziti u banku. Kako šalter gubi na »popularnosti«, tako vjerojatno banke trebaju i sve manje djelatnika. U HUB-u govore o novim trendovima poslovanja, navikama potrošača i, očekivano, odmah spominju »digitalnu transformaciju poslovanja«.




– Kao i u mnogim drugim industrijama, bankarstvo već niz godina postupno prolazi kroz proces digitalne transformacije poslovanja. Digitalna transformacija potaknuta je promjenama navika i potreba klijenata koji u današnje vrijeme koriste digitalne kanale banaka u značajno većoj mjeri nego što je bilo u prošlosti. Na globalnom tržištu se pojavljuju različiti noviteti koji potrošačima nude razne mogućnosti što utječe na rast konkurentnosti na financijskom tržištu i brzinu daljnjeg razvijanja financijskih usluga. Banke spremno odgovaraju na zahtjeve tržišta te ulažu značajna sredstva kako bi se financijski servisi maksimalno ubrzali i kako bi njihovi klijenti imali na raspolaganju sve usluge koje su im potrebne. Istovremeno, porastom korištenja digitalnih usluga dolazi do kontinuiranog smanjenja korištenja bankarskih usluga u poslovnicama banaka. Takvi trendovi utječu i na poslovne odluke i procese, odnosno u bankama se u sve većoj mjeri formiraju inovativni timovi programera i informatičkih stručnjaka kako bi se nova rješenja brzo prilagođavala i usavršavala prema zahtjevima tržišta uz vođenje brige o najvišim sigurnosnim standardima, opisuju u HUB-u razloge smanjenja broja zaposlenika.


Bankomati se drže


Kažu dalje da se »broj poslovnica već dulje vremena smanjuje te je prema zadnjim podacima krajem ožujka ove godine u Hrvatskoj sveukupno 844 poslovnica banaka, dok je u isto vrijeme 2016. godine bilo 1.158 poslovnica«. Međutim, dodaju, »treba istaknuti da je broj bankomata i dalje na sličnim razinama što Hrvatsku svrstava među zemlje s najgušćim bankomatskim mrežama u Europi«.


– Zaključno, sveukupni globalni trendovi i navike potrošača su utjecali na smanjenje broja zaposlenika u bankama, ali oni su i dalje ključan i neophodan faktor uspješnog poslovanja banaka, tvrde u HUB-u.