Konzum plus je i prošle godine bio najjači trgovac na malo mješovitom robom na hrvatskom tržištu, no njegov je udio blago pao zbog rasta glavnih konkurenata, dviju članica Schwarz grupe – Lidla i Kauflanda, pokazuju rezultati istraživanja tržišta distributivne trgovine na malo koje je objavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

AZTN je i u 2019. proveo istraživanje tržišta distributivne trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, a u njega je bilo uključeno 50-ak trgovaca.

Rezultati istraživanja pokazuju da su njihovi prihodi lani bili veći za 2,25 milijardi kuna u odnosu na 2018., odnosno nominalno su porasli za 6 posto, što je nešto blaži trend rasta nego godinu ranije.

Trgovci su lani povećali ukupan broj svih prodanijih mjesta za 84 mjesta (2 posto), te neto prodajnu površinu za 26 tisuća četvornih metara (3 posto). Tržišni udio Konzuma plus u 2019. iznosio je 20 do 30 posto, tržišni udio Lidla 10 do 20 posto, dok Kauflandov tržišni udio iznosi 5 do 10 posto.

Zbirno obje članice Schwarz grupe u 2019. bilježe tržišni udio od 20 do 30 posto te je Schwarz grupa prvi put na prvoj poziciji, ispred višegodišnjeg tržišnog lidera Konzuma plus (odnosno Konzuma), navode iz AZTN-a.

Lidl je tako lani bio na drugom mjestu top 10 najvećih trgovaca na malo mješovitom robom, dok je Kaufland prestigao Spar na četvrtom mjestu. Između tih dviju članica Shwarz grupe na trećem je mjestu riječki trgovački lanac Plodine, s udjelom od 5 do 10 posto.

Slijede Kaufland, Spar i Tommy, sva tri također s tržišnim udjelima 5 do 10 posto. Listu top 10 najvećih trgovaca po ostvarenom prihodu u prošloj godini zaključuju Studenac, K.T.C., NTL te Mlin i pekare, pri čemu je svaki od njih imao tržišne udjele manje od pet posto.

AZTN ukazuje na blago povećanje koncentriranosti tržišta, pri čemu se povećala dominacija prvih deset na koje otpada 82,7 posto, nešto više nego 2018.

Novi igrači

Trgovina na malo očito je rasla i u 2019., koja se iz perspektive koronom obilježene 2020., već naziva »zlatnom« godinom. Pitanje što ovaj sektor čeka u 2020., te kako će se kretati promet, s obzirom na lockdown, koronu, pad potrošnje i ostalo, s tim da su trgovci, iako skraćeno u jednoj fazi, ipak cijelo vrijeme radili.

Štoviše, uoči i na početku karantene sjećamo se »stampeda« na trgovine, što je bio jednokratni skok prodaje, koji se vjerojatno poslije ipak »topio«, s padom potrošnje i općenito negativnog efekta pandemije na gospodarski rast.

Konzum je pak jedini imao i uslugu internetske prodaje za kojom je potražnja rasla. Borba trgovačkih lanaca za udio na domaćem tržištu i dalje traje, tržište je marketima prilično zasićeno, no ipak smo i ove godine, u kolovozu, svjedočili otvaranju prvog marketa talijanskog Eurospina u Zadru.

S obzirom na sva ograničenja i »grbavu« godinu, bit će zanimljivo na njenom kraju vidjeti kako se koji lanac nosio s okolnostima poslovanja u uvjetima pandemije. Nema sumnje i da se borba za prvo mjesto nastavlja.

Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Čelni čovjek Plodina Mile Ćurković prvi je svojevremeno iskazao interes za preuzimanje Konzuma, za koji je rekao da je u rukama bankara, vjerovnika, čiji to nije temeljni posao, te će trgovački dio grupacije sigurno prodati.

Tada su iz Konzuma promptno odgovorili da o prodaji ne razmišljaju. I nedavno su iz Plodina podsjetili na svoj strateški cilj preuzimanja vodeće pozicije… Kažu da im je oko 80 posto robe na policama domaće.

I drugi se znaju pohvaliti da potiču domaću proizvodnju uvrštavanjem domaćih proizvoda u ponudu, štoviše, neki strani lanci govore i o izvozu. Time se žele suprotstaviti nekom uvriježenom mišljenju da, kao strani, protežiraju proizvode zemalja iz kojih dolaze.

Trgovina je, kao i bankarstvo, djelatnost kod koje je mreža (poslovnica, marketa) iznimno bitna, pa se otvaraju novi super i hipermarketi, iako narod sve manje troši. Sve u svemu, nakon izdašne 2019., pitanje je hoće li ovo tržište u 2020. obilježiti pad, stagnacija ili pak brzi oporavak.

Online trgovina

Direktorica Sektora za trgovinu HGK-a Tomislava Ravlić kaže da »valja istaknuti stratešku ulogu koju je odigrala trgovina u vrijeme pandemije, pogotovo lockdowna«.

– Primjerice tijekom lockdowna rasla je potražnja za takozvanim esencijalnim proizvodima. A još početkom 2020. bilježimo rast prometa u trgovini na malo. Ipak, od ožujka, nakon gotovo pet i pol godina rasta prometa u trgovini na malo u kontinuitetu, tek su neki mjeseci bili iznimke, bilježi se pad prometa za 7 posto.

Najveći pad do sada zabilježen je minus 25,5 posto (DZS). Tijekom nadolazećih mjeseci promet u trgovini na malo i dalje je padao, ali ipak sporije. Tako podaci DZS-a pokazuju da se u prvih sedam mjeseci bilježi pad prometa od 6,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2019.

Naime, upravo je 2019. dosegnuta razina prometa iz 2008. Što se tiče razine kretanja prometa u trgovini na malo tijekom 2020., procjene su da će on biti oko 6 posto niži u odnosu na promet u 2019., ističe Ravlić.

Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Vezano pak za ulazak novog lanca na domaće tržište, on se, kaže, »dogodio sredinom kolovoza, no ne očekuju se značajna preslagivanja na tržištu maloprodaje, pogotovo ne u top-deset trgovaca hranom«.

HUP: Nije svima bajno

Odgovor na naš upit poslali su i iz HUP-ove Udruge trgovine, gdje ukazuju na ponešto drukčiju sliku. Njihov je stav da »ne treba zaboraviti da sektor trgovine ne čini samo maloprodaja živežnim namirnicama, koja je trenutačno u fokusu i izgleda da radi bolje nego ikada, već kompletan sektor čine ukupna maloprodaja i veleprodaja kako robe široke potrošnje (FMCG), tako i nizom neprehrambenih asortimana – građevni materijal, tekstil, obuća, automobili itd.«

– Sektor trgovine obuhvaća 210.000 direktnih radnih mjesta i oko 60.000 indirektnih radnih mjesta u sektorima koji su na njega vezani – prijevoz, održavanje, čišćenje, zaštita, oglašavanje, mediji, osiguranja.

Vlada predviđa u ovoj godini pad osobne potrošnje u iznosu od 6,3 posto, uz rast u iduće dvije godine po stopama od 4,5 i 3 posto. Međutim, osobna potrošnja, uz neto izvoz (izvoz-uvoz), ima najveći doprinos u strukturi kako rasta, tako i pada hrvatskog BDP-a (-3,6 postotnih bodova u 2020., 2,6 pb i 1,7 pb u 2021. i 2022.) te je potrošnja, a samim time i trgovina, jako bitna za cjelokupni rast gospodarstva.

Upozoravamo da za sada nisu za trgovinu predviđene posebne mjere ni izvori povoljnijeg financiranja, a većina trgovaca suočena je sa značajnim gubitkom zarade, velikim brojem bolovanja, smanjenim brojem posjetitelja i slično, te je potrebno razmišljati i u tom smjeru jer je stanje oko pandemije i dalje neizvjesno, poručuju iz HUP-a.

U PGŽ-u promet 3,5 milijardi kuna

Istraživanje AZTN-a je pokazalo i da su najveći prihod trgovci na malo mješovitom robom ostvarili u Zagrebu, čak 7,2 milijardi kuna.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji su ostvarili ukupan prihod od 5,3 milijarde kuna, a više od dvije milijarde kuna prihoda su zabilježene u još četiri županije – PGŽ-u (3,5 milijarde kuna), Istarskoj županiji (2,9 milijarde kuna), Zadarskoj (2,6 milijarde kuna) i Zagrebačkoj (2,5 milijarde kuna). Dvije županije s prihodom trgovaca manjim od 500 milijuna kuna su Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija.