ZAGREB Odluka Europske središnje banke (ECB) da počne masovno kupovati državne obveznice preokret je u njezinoj politici, jer će dugove Italije, Španjolske, Grčke, Portugala i drugih članica ubuduće pokrivati iz vlastite novčane emisije. Pojednostavljeno rečeno, prezadužene zemlje više neće biti izložene na milost i nemilost tržištu kapitala na kojem su podizale kredite s rastućim kamatama. U vraćanju dugova sada će im djelomice pomoći ECB, što bi trebalo smiriti i divljanje kamata.

Ciljane mjere

Taj potez Europske središnje banke odjednom je i Hrvatsku suočio s činjenicom da država nedostajući novac ne mora nabavljati isključivo putem tržišta kapitala i skupih inozemnih kredita, nego se dio njega može osigurati u središnjoj banci. Naime, Hrvatska narodna banka također može neizravno kupovati državni dug, a svojim ciljanim mjerama može pomoći ne samo tečaju kune, nego gospodarstvu i zapošljavanju ljudi.  

– To što čini ECB početak je upotrebe monetarne politike kao ključne poluge za rješavanje javnog duga zemalja i za jačanje realnog sektora u nacionalnim ekonomijama, primjećuje Ivan Lovrinović, profesor monetarne politike na Ekonomskom fakultetu. ECB je time najavio monetizaciju javnog duga, od čega se u Hrvatskoj, tvrdi Lovrinović, godinama bježi kao vrag od križa. 

Europska banka je tu odluku donijela uz protivljenje Njemačke koja tradicionalno zazire od monetizacije javnog duga, jer se boji inflacije. Drugim riječima, u ECB-u je prevladao utjecaj Francuske i njezina predsjednika Hollandea koji je time ostvario predizborno obećanje o financiranju javnog duga i iz emisije ECB-a, što podupiru Italija, Španjolska, Grčka, Portugal i druge dužničke države, smatra Lovrinović. No, logično je pitanje neće li neograničena monetizacija javnog duga, kakvu je najavio ECB, imati negativnih posljedica. 

Korisni zaključci

– Ako takva intervencija ECB-a bude pretjerana i ako vremenski bude dugo trajala, zaprijetit će rastom inflacije. Dok se javni dug monetizira, naime, u realnom gospodarstvu se ništa ne događa, upozorava Lovrinović. No, smatra da bi iz najnovijeg zaokreta u ECB-u korisne zaključke mogli izvući  hrvatska središnja banka i njezin guverner Boris Vujčić. 

– U Hrvatskoj se stalno pozivamo na praksu EU-a i rado je prihvaćamo. Međutim, HNB vodi politiku koja se razilazi s politikom ECB-a, na čelu s Mariom Draghijem. Iz EU poslana nam je poruka da trebamo koristiti svoju monetarnu suverenost, a ne samo čekati kad će doći neki inozemni kredit, smatra profesor.

Lovrinović nije osamljen u takvom stajalištu, jer aktivniju monetarnu politiku u Hrvatskoj već godinama traži i skupina domaćih ekonomista kejnzijanaca, na čelu sa Zvonimirom Baletićem. Oni su u srpnju predstavili Zbornik HAZU-a u kojem su upozorili da će Hrvatska iz sadašnje recesije pasti u još gore stanje – u ekonomsku depresiju iz koje se neće izvući pet do deset godina, ako se u izlasku iz krize bude oslanjala samo na mjere štednje koje tu depresiju i potiču. Kejnzijanci podupiru umjerenu fiskalnu konsolidaciju i proračunske poticaje za javne investicije, ali traže i labavljenje monetarne politike, kakvo sve više provodi ECB.