Žele na hrvatsko tržište

Domaći parket u svijetu brend, kod kuće bauk

Marinko Krmpotić

Udruga drvopolagača će zato kroz marketinške kampanje upoznati hrvatske kupce sa svim odlikama domaćih podova

Nedavno osnovana Udruga podopolagača i Drvni klaster iz Delnica organizirali su tvornici Parketi Požgaj u Velikom Bukovcu kraj Varaždina stručni skup kojem su osim hrvatskih parketara-podoplagača sudjelovale i tvrtke iz Srbije i Slovenije, a temeljni cilj skupa bio je pronaći rješenja kojima bi se podigla količina korištenje domaćih vrsta drva u izboru podnih obloga. Naime, Hrvatska spada u red najboljih svjetskih proizvođača parketa, ali je domaći parket sve slabije pozicioniran na hrvatskom tržištu. Neki od razloga toj nelogičnosti, istaknuto je na skupu, su u činjenici da nerijetko hrvatski projektanti u najluksuznije domaće građevine ugrađuju uvozni, često egzotični i (pre)skupi parket pa nam se u sportske dvorane, dječje vrtiće i druge javne objekte ugrađuju parketi sumnjive kvalitete i porijekla.   

Tražen proizvod




Koliko je to nelogično vidljivo je iz činjenice da najpoznatiji svjetski stručnjaci priznaju parketu izrađenom od slavonskog hrasta međunarodni brend, a hrvatski parket predstavlja vrlo tražen proizvod na globalnom tržištu podova. Također, većina domaćeg parketa posjeduje svjetske certifikate, poput FSC oznake kojom se potvrđuje odgovorno postupanje sa drvnom sirovinom, održivi način proizvodnje i briga prema okolišu. No, sve su te karakteristike gotovo nepoznate domaćim kupcima, pa će jedan od zadataka nedavno osnovane Udruge drvopolagača biti kroz marketinške kampanje upoznati potencijalne domaće kupce s tim odlikama domaće proizvodnje podova, ali isto tako skrenuti pažnju javnosti na činjenicu kako poneki uvoznici često marketinškim trikovima glorificiraju karakteristike uvoznog parketa, primjerice bambusa, ne nudeći potrošačima kompletnu informaciju o karakteristikama proizvoda, uporabi opasnih formaldehidnih ljepila u postupku proizvodnje te o socio-ekonomskom okruženju u kojima se te proizvodnje odvijaju, često temeljeći se na radu djece i maloljetnika u vrlo lošim uvjetima.



Više od stotinu sudionika skupa vodilo je vrlo žustru raspravu oko mnogih aktualnih tema, a upravo je primjena europskih normi u graditeljstvu i potreba veće standardizacije podopolagačkih poslova označena kao glavni problem, često i uzrok mnogih sporova između investitora i izvođača radova u kojima proizvođači parketa i podopolagači izvlače deblji kraj pa danas imaju nenaplaćeno preko 40 posto izvedenih radova!





 


Problem brze gradnje


Uz problematiku što kvalitetnije prezentacije domaćeg parketa i jačeg iskoraka na domaće tržište sudionici skupa raspravljali su i o problemima s novim drvenim podovima u neprodanim stanovima na tržištu. Naime, kako se većina izgrađenih stanova ne koristi, niti u čekanju kupaca ne provjetrava, dolazi do pojave naknadnih i skrivenih grešaka što nanosi štetu i proizvođačima parketa jer se njihov proizvod neopravdano proglašava nekvalitetnim. Kao veliki problem istaknuta je i takozvana »brza gradnja« u kojoj nije moguće slijediti procedure i postupke sušenja podloga i zidova te aklimatizacije drvenih podova u novim prostorima, a konačan zaključak skupa bio je da se je jedno od rješenja i što češće predstavljanje ovih problema javnosti pa stoga tijekom 2011. godine Udruženje podopolagača planira održavanje šest sličnih skupova na kojima će se razmatrati tržišni noviteti, primjena novih tehnologija te potreba dodatne edukacije parketara