U sjeni rata

Domaće gospodarstvo lani je raslo rekordnih 10,4 posto i anuliralo prijašnji težak pad. Hoće li rat sve uništiti?

Jagoda Marić

Goran Stanzl/PIXSELL

Goran Stanzl/PIXSELL

Analitičari RBA očekuju nastavak stopa rasta i 2022., a predvodnik bi trebale postati investicije i to prije svega iz EU fondova



ZAGREB – Hrvatsko gospodarstvo u prošloj je godini, u odnosu na 2020. godinu, poraslo 10,4 posto, što je rekordan rast od kada Državni zavod za statistiku objavljuje te podatke. Tim je rastom zapravo anuliran također rekordan pad od 8,1 posto iz 2020. godine koji se Hrvatskoj dogodio u prvoj godini pandemije i domaće se gospodarstvo jako brzo vratilo na razine iz 2019. godine, čak ih je i premašilo. No, podaci što ih je jučer objavio DZS, a posebice prognoze o daljnjoj dinamici rasta, u sjeni su ruskog napada na Ukrajinu.


Pored toga, podaci za zadnji kvartal u kojem je gospodarstvo raslo 9,7 posto kažu i da je dinamika rasta u četvrtom tromjesečju prošle godine bila nešto usporenija, pa je u odnosu na prethodni kvartal zabilježen pad od 0,1 posto.


Na sporiju dinamiku rasta u zadnjem kvartalu 2021. u odnosu na prethodna dva tromjesečja kad je taj rast bio dvoznamenkast, upozoravaju i analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), ali dodaju da je i uz tu sporiju dinamiku hrvatsko gospodarstvo zabilježilo snažan rast tri kvartala zaredom, što pokazuje da se i dalje brzo oporavlja od koronakrize. Uz to, sporija dinamika u četvrtom kvartalu, dodaju iz RBA, je uobičajena.


Geopolitički rizik




– Realna gospodarska aktivnost u 2021. uspjela je nadmašiti razinu iz 2019. i tako zatvoriti negativan jaz domaćeg proizvoda, navode iz RBA-a, dodajući da su rasle sve sastavnice BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija.


Analitičari RBA-a očekuju nastavak solidnih stopa rasta i u ovoj godini, iako nižih nego lani, a predvodnik rasta trebale bi postati investicije, i to prije svega one koje će se financirati iz EU fondova. No, upozoravaju i na opasnosti koje prijete nastavku rasta zbog rata u Ukrajini.


– S obzirom na posljednja geopolitička događanja, prognoza kretanja gospodarstva EU-a trenutno je pod revizijom, što potencijalno može nepovoljno utjecati na kretanja hrvatskog BDP-a. Stoga stavljamo naglasak na izražen geopolitički rizik koji može potencijalno utjecati na turističku sezonu i averziju prema riziku, a time i posljedično na kretanje cjelokupnog gospodarstva. Iako za sada takav scenarij ne očekujemo, kažu iz RBA-a.


Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je, pak, prenosi Vlada u svom priopćenju, da su se ostvarile procjene Vlade i Europske komisije o snažnom godišnjem rastu BDP-a Hrvatske u 2021. godini, a napominje i da bi prema nedavnoj procjeni Europske komisije Hrvatska u razdoblju od 2021. do 2023. trebala imati drugu najveću prosječnu stopu rasta među članicama EU-a od 6,1 posto.


Nadati se boljem


– Hrvatsko gospodarstvo nadmašilo je razinu pretkrizne 2019. Uz snažne mjere Vlade, očuvana su radna mjesta i pružena je ruka privatnom sektoru da prebrodimo krizu koja je prijetila ugrozi egzistencije brojnih hrvatskih obitelji i poduzeća. Provedbom reformi i korištenjem osiguranih europskih sredstava usmjereni smo na daljnje ubrzanje rasta gospodarstva, a ulazak u šengenski prostor i europodručje, strateški mijenjaju položaj i utjecaj Hrvatske na europskoj i globalnoj karti, poručio je premijer, prenosi Vlada u svom priopćenju.


Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju da, unatoč aktualnoj situaciji zbog invazije na Ukrajinu, vijesti o rastu gospodarstva od 10,4 posto u prošloj godini moraju donijeti dašak optimizma. Taj rast, navode iz HGK-a, znači da je gospodarstvo premašilo realnu razinu iz 2019. godine za 1,5 posto, čime je Hrvatska među 15 članica EU-a čiji je BDP dostigao realnu razinu iz 2019. godine, dok se čak 12 članica i dalje nalazilo ispod te razine, a među njima su i najveća gospodarstva EU-a poput Njemačke i Italije te razvijenije »tranzicijske« članice poput Češke i Slovačke.


– S obzirom na to da Hrvatskoj predstoji razdoblje očekivanog dinamiziranja obnove, nova financijska perspektiva za korištenje EU fondova 2021.-2027., kao i pet godina provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, moramo se nadati da će se globalna politička i ekonomska situacija ubrzo smiriti te da će se ispuniti predviđena očekivanja o nastavku pozitivnih trendova u hrvatskom gospodarstvu, poručuju iz HGK-a.


Izvrsna sezona


Za hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) podatak o rekordnom rastu hrvatskog gospodarstva u 2021. godini ukazuje na to da je domaće gospodarstvo ipak otpornije nego što se mislilo te da su se uspostavili određeni temelji za njegov održiv rast. Iz te udruge ističu kako rekordno visoku stopu rasta BDP-a prije svega možemo zahvaliti turističkoj sezoni koja je bila iznad svih očekivanja, iako još uvijek nije uspjela dostići pretpandemijske brojke.


Ističu da je ova godina započela izraženim inflatornim pritiscima, a upozoravaju i na utjecaj rata u Ukrajini.


– Eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine sigurno će dodatno utjecati na rast cijena, barem u kratkom roku, pa je neizvjesno hoće li nedavno doneseni Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena biti dovoljan, upozoravaju iz HUP-a. Iako će Hrvatska teško ponoviti stopu rasta iz prošle u ovoj godini, iz HUP-a očekuju da se gospodarstvo trebalo zadržati na putanji relativno visokih stopa rasta, čime se polagano ostvaruje i konvergencija k razvijenijim članicama EU-a.


– U ovoj godini bismo trebali svjedočiti i značajnijem investicijskom zamahu, potaknutom prije svega obnovom potresom pogođenih područja, još uvijek povoljnih uvjeta financiranja i provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, poručuju iz HUP-a. No, upozoravaju da to vrijedi ako se pandemija COVID-19, ne samo u Hrvatskoj nego i u okruženju, zadrži pod kontrolom, ako se cijene u nastavku godine stabiliziraju, ako se projekti obnove nakon potresa napokon počnu provoditi i ako se sukob Rusije i Ukrajine stabilizira u relativno kratkom roku.


Lanjski oporavak gospodarstva


siječanj – ožujak – pad 0,5 posto
travanj – lipanj – rast 16,8 posto
srpanj – rujan – 15,4 posto
listopad – prosinac – 9,7 posto