Dok se još uvijek brusi pravni okvir za uvođenje digitalnog eura 2029. godine, Europska središnja banka paralelno provodi tehničke korake za eksperimentalnu, pokusnu fazu njegovog korištenja, koja bi trebala startati već sredinom iduće godine i trajati godinu dana.

U toj će se fazi testirati korištenje eura među odabranim financijskim institucijama, trgovcima i građanima, ali u kontroliranim uvjetima, kako bi se provjerile sve funkcije sustava koji bi trebao zaživjeti godinu-dvije kasnije.

Kako je izvjestio Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ECB-a, ECB je netom zaključio poziv za iskaz interesa pružateljima platnih usluga koji žele sudjelovati u pokusnoj fazi, zaprimljeno je više od 50 prijava koje se trenutno razmatraju i ocjenjuju, a već idući mjesec, tijekom srpnja, ECB će objaviti imena institucija odabranih za testnu fazu digitalnog eura.

Emancipacija

Cipollone je rekao da je među zaprimljenim prijavama dobra zastupljenost različitih poslovnih modela, uključujući manje i veće banke, pružatelje platnih usluga na strani prihvaćanja i na strani distribucije, te uključenih država članica.

Prema neslužbenim informacijama, navodno se veće banke iz Hrvatske nisu izravno prijavile, nego idu u okviru svojih bankarskih grupa, odnosno prijavile su se njihove banke-matice, preko čijih će banaka-kćeri biti dobro pokrivena i naša zemlja i naš platni sustav.

Među prijavljenima su i trgovci, fin-tech tvrtke i drugi povezani pružatelji usluga. Nakon što dakle u srpnju budu odabrani partneri, kreću konkretniji koraci koji će omogućiti eksperimentalno uvođenje eura sredinom 2027.

U ECB-u se nadaju da će do tada, točnije do kraja ove godine, biti konačno usvojena i Uredba o digitalnom euru, kao finalni pravni akt koji je uvjet da se odluka o uvođenju digitalnog eura formalno donese i da projekt konačno stvarno zaživi.

U pokusnu fazu, koja ide paralelno, bit će znači uključeni i odabrani trgovci, dok će na »strani građana« uključeni biti zaposlenici Eurosustava, odnosno zaposlenici središnjih banaka država članica eurozone koji će testirati tzv. beta verziju digitalnog eura u svakodnevnim situacijama, npr. plaćanjem u kafiću ili plaćanjem drugih usluga, opisuje ECB na svojoj web-stranici.

Dakle, i naši će građani biti uključeni u pilot-fazu, odnosno zaposlenici naše središnje banke HNB-a.

Europska središnja banka, odnosno cijela Europska unija naravno, projekt digitalnog eura između ostalog »gura« i kako bi eurozona postigla viši stupanj samodostatnosti po pitanju financijskih tokova, s obzirom na to da se građani koji koriste kartice, te trgovačka i maloprodajna mreža, trenutno najviše oslanjaju na američke kartičare Visu i Mastercard.

S obzirom na suvremene geopolitičke ratove, koji se vode i na ekonomskom polju, protekcionističku retoriku i praksu, carine i slične ekonomske trendove koje mahom nameće Amerika, Europa želi stvoriti vlastiti platni sustav, te se emancipirati na polju bezgotovinskog i digitalnog plaćanja.

Trump protiv

Razvoj digitalnih valuta na međunarodnom je planu u međuvremenu otišao daleko, i kad su u pitanju privatni izdavači, ali i oni javni. Ako digitalni novac izdaje središnja banka, te je on pod njenom »paskom« i pravilima, riječ je o centralno-bankarskoj digitalnoj valuti (CBDC, central bank digital currency).

Ona može funkcionirati kao sredstvo plaćanja, dopune i poticaja za razvoj privatnog tržišta digitalnih valuta, ali i kao vrsta kontrole i konkurencija digitalnim valutama privatnih izdavatelja.

Primjena digitalnih valuta u eurozoni je pod strožim zakonskim nadzorom, pa njihov razvoj nije tako snažan niti su propulzivne kao u SAD-u koji je tu daleko fleksibilniji.

Niz je digitalnih valuta privatnih izdavatelja koje, međutim, imaju čvrst oslonac u svjetskim valutama, poput stablecoina, koji se većinom veže uz i dalje dominantan američki dolar. ECB je krenuo putem javnog digitalnog novca koji će izdavati i kojim će upravljati sama središnja banka (CBDC).

S druge strane Atlantika, predsjednik SAD-a Donald Trump odlučno je pak odbacio da bi njihov Federal Reserve mogao izdavati nešto slično, jer smatra to udarom na privatnost građana.

On podupire privatne valute i tržišni pristup, gdje dakle jedna centralna institucija nema pristup svim transakcijama. To pitanje privatnosti vrući je krumpir i za Europsku središnju banku jer se strahuje da će na taj način imati uvid u sve transakcije svih europskih građana.

Iz ECB-a, pa i našeg HNB-a, koji je dio tog sustava, to su već više puta demantirali, kao i navode da će digitalni euro zamijeniti gotovinu. Nitko neće znati što se kupuje digitalnim eurima, a on će, k tome, funkcionirati tek kao dopuna gotovini, tvrde.

S druge strane, nekima je zaštita privatnosti samo izlika da se ovo pitanje iz javnog prebaci u sferu privatnog interesa. Ipak, jasno je da je digitalizacija apsolutno »dušu dala« za praćenje tragova novca.

Kašnjenje za Kinom

Neke su središnje banke međutim puno brže od ECB-a po pitanju uvođenja digitalizirane varijante domaće valute. Primjerice, kineski digitalni juan također je CBDC-novac, izdaje ga njihova središnja banka, pod kontrolom je države, i već je uvelike u optjecaju.

Senzibilitet tamošnje javnosti za pitanja privatnosti ionako je međutim niži nego u Europi. Amerika je, pak, takvo rješenje – potpuno odbacila. No, s obzirom na to da se Europska unija, po običaju, zaplela u dugotrajne procedure oko uvođenja digitalnog eura, sve skupa zapravo već i kasni u odnosu na visokodigitaliziran svijet.

Možda ćemo dobiti nešto izvrsno, javni digitalni novac, temeljen na ravnopravnosti članica i digitalnoj uključenosti. A možda će Europa »ubrati« najgore od svega, u smislu kombinacije nadzora i sporosti.

Iako se sada stvari ubrzavaju, te se ide s konkretnijim koracima na tehničkoj razini, ni pravni okvir još nije do kraja donesen. Njegovo se usvajanje očekuje do kraja ove godine. Dok sve to međutim još »prokola« državama članicama, jasno je da ECB ima više posla od konkurencije.

Prekidanje ovisnosti o tuđim karticama

Na konferenciji o digitalizaciji i inovacijama u plaćanjima, govor »Novac u tranziciji« održala je Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, naglasivši važnost jednostavnijeg prekograničnog plaćanja, tokenizacije i digitalnog eura.

– Digitalni euro izdaje ECB i dostupan je svima. Prilika je da prekinemo ovisnost s kojom predugo živimo. Europa nema vlastiti paneuropski sustav kartica, većina transakcija odvija se na mrežama koje ne posjedujemo.

Međunarodni sustavi čine više od 60 posto plaćanja karticama, a 13 od 21 zemlje eurozone nema nacionalni sustav kartica. Europske sheme nikada nisu dosegle paneuropske razmjere. Digitalni euro prekida taj krug, poručuje Lagarde.