S Novom godinom na snagu stupaju brojne porezne promjene, peti krug porezne reforme, koji bi trebao donijeti daljnje porezno rasterećenje gospodarstva i građana. Ministar Zdravko Marić rekao je da po toj osnovi očekuje rast plaća i standarda građana, kao i zaposlenosti i investicija.

Sudeći po tome u kako smo teškom razdoblju, gdje će prvi kvartal 2021. uistinu biti ključan vezano za borbu s pandemijom, a onda i mjere i njihov utjecaj na ekonomiju, svaki poticaj, svaka dodatna kuna u sustavu je dobrodošla.

Porezno rasterećenje građana trebalo bi utjecati na rast osobne potrošnje, od koje se, uz izvoz, najviše očekuje u 2021. da povuče rast BDP-a i oporavak. Ukupni dakle efekt poreznih izmjena procjenjuje se na oko dvije milijarde kuna, a financijski benefit trebalo bi osjetiti od 900 tisuća poreznih obveznika.

Što se građana tiče, najupečatljivije su, naravno, izmjene poreza na dohodak. Mijenjaju se stope poreza na dohodak, s 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto.

Osobni odbitak ostaje isti, 4.000 kuna, kao i porezne osnovice, što znači da će se na osnovicu do 30.000 kuna mjesečno primjenjivati stopa od 20 posto umjesto dosadašnjih 24 posto, a na osnovicu iznad 30.000 kuna stopa od 30 posto umjesto dosadašnjih 36 posto.

Plaće i mirovine trebale bi stoga rasti od nekoliko desetaka kuna, za građane s nižim bruto plaćama, pa sve do nekoliko tisuća kuna, za građane s iznimno visokim dohocima. Što je bruto plaća veća, efekt novih poreznih izmjena više će se osjetiti, odnosno neto plaća bi trebala više porasti.

Osim samog bruto iznosa, na visinu financijskog probitka utječe, naravno, i stopa prireza te broj uzdržavanih članova.

Što se tiče poduzeća, za njih je važna novina da početkom 2021. na snagu stupaju izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa poreza na dobit smanjuje s 12 na 10 posto, ali samo za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna, dok za one s većim ostaje 18 posto.

Mijenjaju se i propisi vezano za PDV, pa se tako prag za plaćanje prema naplaćenim računima diže na 15 milijuna kuna, na snagu stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i brojne druge promjene.

Porezne škare

Dubravko Kušeta, porezni savjetnik iz Rijeke, kojeg smo zamolili da komentira »domet« reforme, kaže da ima mali problem s time da se ovo naziva reformom jer promjena poreznih stopa nije reforma. No kad već dubinskog preispitivanja i promjena nema, onda je, veli, s obzirom na cjelokupnu situaciju, i ovo svakako za pozdraviti.

– Moglo bi se zaključiti da je što se tiče samo poreznih stopa za poduzetnike sve lakše raditi u Hrvatskoj. Međutim nije sve u poreznim stopama. Recimo da će one tvrtke koje uopće uspijevaju ostvariti dobit bolje proći jer će platiti manje.

No s obzirom na to da se stopa poreza na dobit smanjuje samo za one s godišnjim prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna, jasno je da je olakšanje više usmjereno prema malom i srednjem gospodarstvu, dok veliki biznisi, one prave lokomotive našega gospodarstva, i dalje plaćaju istu stopu poreza na dobit od 18 posto.

Međutim kao što sam rekao, svako smanjenje stopa sada je za pozdraviti i ugodno je što nešto takvo uopće dolazi u ovo vrijeme u kojem ne samo da obilujemo financijskim problemima nego i tjeskobama i neizvjesnostima oko cjelokupnog ovog stanja.

Čak je, moglo bi se reći, i malo neobično, gotovo hrabro, da država sada u to ide. Što se tiče poreza na dohodak, rasterećenje će više osjetiti viši dohoci, no treba podsjetiti da znatan broj građana uopće ne plaća porez na dohodak, odnosno izuzeti su jer im iznos dohotka ne premašuje iznos osobnog odbitka.

Dakle, oni s najnižim dohocima su zaštićeni, oni s visokim će sada biti na dobitku, dok srednji sloj, nažalost, ne ulazi toliko u ove porezne škare, odnosno manje će osjetiti efekte sniženih stopa.

Nadalje, s 12 na 10 posto smanjuju se i stope poreza na dohodak od kapitala, u što ulaze npr. kamate, dividende, kapitalni dobici, kao i stope na dohodak od imovine, recimo najamnine te na tzv. drugi dohodak, u koji pak ulaze razni autorski honorari, naknade i slično.

Pojednostavljeno, sve što je bilo 12 sada je 10, a sve što je bilo 24 sada je 20 posto, rezimira Kušeta.

Na pitanje o utjecaju neporeznih davanja na poslovanje tvrtki, oko čega se posebno u ovim pandemijskim uvjetima poslodavci žale, Kušeta veli da je to, nažalost, kisela jabuka u koju još nitko nije pošteno zagrizao. Uz velike namete, dodaje, veliki je problem i sporost pravosuđa te svakodnevna bitka s administracijom.

– Poduzetnici bi možda radije platili i viši porez, samo da imaju javni servis koji je brz i učinkovit. To, naravno, ne ide preko noći, ali bilo bi važno da se bar vidi trud, smjer, a ja ga, nažalost, ne vidim. No s obzirom na pandemiju, krizu i sve ostalo, onda je dobro i svakako za pozdraviti bilo kakav pomak stopa nadolje, zaključuje Kušeta.

Previše nameta

Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci smatra da je smjer promjena dobar, daljnje porezno rasterećenje je, naravno, potrebno, no od poreza veći su, kaže, problem razna neporezna davanja i parafiskalni nameti, razne članarine, doprinosi, pristojbe, jer su to troškovi koji poslovanje opterećuju u samom procesu reprodukcije, pa onda i zbog njih generiraju manju dobit.

– Bilo bi bolje da se tvrtke rastereti ulaznog troška, inputa, nego da se ide na output. Jer kad bi morali platiti manje parafiskalnih nameta i raznih drugih davanja, to bi im olakšalo poslovanje, smanjilo troškove, pa bi onda lakše platili i veći porez na dobit.

No to nije samo do Ministarstva financija, već bi cjelokupni javni sektor trebao sudjelovati u rasterećenju. Osobno bih gospodarstvu ukinuo većinu parafiskalnih nameta, pa neka se ono što se u tom dijelu zaista treba financirati, financira preko PDV-a, izravno iz proračuna.

PDV je, naime, dovoljno velik da to sve pokrije, a kad smo već kod toga, treba ga zasad i ostaviti tu gdje jest.

Firme neka onda plaćaju svoj porez na dobit i tako to vraćaju proračunu. Tako bi se pojednostavio i porezni sustav, povećala učinkovitost, smanjilo administriranje, ali sve je to vezano za cjelokupnu reformu javne uprave, što je puno šira priča, ističe Drezgić.

Drezgić: Viši dohoci više profitiraju

Što se tiče promjena u porezu na dohodak, Saša Drezgić kaže da je njegova progresija već odavno smanjena.

– Odavno je on manje socijalan, a u ovim uvjetima svakako treba rasteretiti što je više moguće građane koji će onda više kupovati itd. Međutim dokazano je da su oni s višim dohocima, koji će najviše profitirati od reforme, više skloni štednji, odnosno efekt njihova rasterećenja neće biti kao da su se u istom omjeru dodatno rasteretili oni s nižim dohocima.

Isto tako, trebalo bi ići na smanjenje doprinosa koji čak i relativno više opterećuju i više i niže dohotke, što je opet u suprotnosti s načelom pravednosti, a izostaje i efekt na potrošnju, tumači Drezgić.

Veli da je sve to i dalje »trapulanje« s prihodima, a ključ je u rashodnoj strani proračuna koji treba podvrgnuti preispitivanjima u skladu s toliko puta spominjanim potrebama za reformama.