Denis Šikljan, 52-godišnji poduzetnik, developer i vlasnik DDG Groupa, tvrtke koja vodi realizaciju projekta Riva’s Hotels & Resorts u Ičićima, iskreni je zaljubljenik u svoj kraj uz koji je jako vezan.

U poduzetničkim je vodama dvadeset godina, bavio se izgradnjom različitih objekata u regiji i investicijama u nekretnine. Uz iskustva koja je stekao s vremenom, razvio je i posao, te se DDG Group iz Rijeke te uredima iz Zagreba i Beograda, zadnjih godina bavi velikim projektima koji su vezani uz turizam i nekretnine.

Tvrtka je klasični developer – iz ničega osmisli projekt i zatim ga realizira. Zaposlenici su sve visoko obrazovani stručnjaci arhitekti, dizajneri, inženjeri i ekonomisti zaduženi za akvizicije te eminentni turistički stručnjaci.

Od ideje do temelja

Za sebe će Denis Šikljan reći i kako je 1971. rođen u Rijeci, da je živio na Zametu, a školovao se i u Opatiji koja je također njegova velika ljubav.

Ove godine uveo je svoj NK Krk, čiji je predsjednik, u drugu nacionalnu ligu te je time ostvario povijesni rezultat ovog otočnog kluba.

Otac je četvero djece te danas stanuje i živi na Krku odakle svakodnevno putuje na posao. Uz svoj glavni posao, prisutan je i u svijetu nogometa koji je također njegova velika ljubav…

– Ičići su jedna priča koja je započela slučajno. Vlasnik zemljišta je bila Karlovačka banka koja ga je naslijedila od Industrogradnje i ja sam igrom slučaja dobro poznavao vlasnika spomenute banke i predložio sam da DDG Group uđe u tu priču. Ideja nam je bila da se na toj lokaciji izgradi hotel.

Bilo je jasno da kod nas nedostaje novih kvalitetnih kapaciteta, a pogotovo velikih hotelskih imena i htjeli smo da Ičići na toj lokaciji ex kompleksa bolnice dobiju luksuzan hotel sa svim sadržajima koji će zapravo prerasti u centar mjesta.

Tako smo krenuli u razgovore, projektiranja i dozvole te paralelno tražili investitore. Najprije su zainteresirani bili Nijemci koji su se u međuvremenu povukli, a zatim je zahvaljujući mojim poznanstvima iz svijeta nogometa, došlo do kontakta s gospodinom Meszarosom iz Mađarske koji voli Hrvatsku i iskazao je interes da uđe u projekt.

Projekt smo u tom trenutku bili razvili do lokacijske dozvole i nakon toga su ga mađarski investitori otkupili, a mi smo i dalje ostali u njemu, s obzirom na to da je njihov uvjet bio da preuzmemo i realizaciju.

Moj je prvi susret s ovom lokacijom u Ičićima bio 2018. godine i danas, pet godina kasnije, mi smo u fazi realizacije temelja. To slikovito govori o tome koliko je cijeli proces složen i koliko je vremena potrebno da bi se sve posložilo.

Nadamo se da će se za sezonu 2025. hotel sa 200 luksuznih soba te vilama i svim pripadajućim sadržajima otvoriti, kaže Šikljan.

Dobrobit zajednice

– Sada treba reći i nešto vrlo važno, a to je da su hotelski lanac Marriott International i Riva’s Hotels and Resort potpisali ugovor o full managementu.

Naime, želio sam da u Ičiće dovedemo neki vrlo poznat brend. Hrvatska je po tom pitanju do sada ostvarila malo i po pitanju globalne distribucije u turizmu je i dalje vrlo nerazvijena.

Pregovori s Marriottom su u konačnici usporili realizaciju projekta i kada smo konačno sve dogovorili, morali smo sve standarde, od najmanjih sitnica do najvećih stvari uskladiti prema njihovim pravilima i standardima.

To je renomirani hotelski lanac koji ništa ne prepušta slučaju i upravo sada radimo te izmjene u skladu sa zahtjevima Marriotta. Na jesen započinje izgradnja konstrukcije hotela koja će već do zime biti vidljiva.

Želimo ovaj luksuzni hotel kad bude izgrađen otvoriti javnosti, da tu bude novi trg kao centar mjesta i da lokalna zajednica dobije dodanu vrijednost.

Ičići će dobiti prostor za druženje i održavanje manifestacija te puno novih trgovina i drugih sadržaja. Želimo postići sinergiju hotela i lokalne zajednice, da situacija bude dobra za sve.

Lokalno stanovništvo već i do sada dobro reagira na ovaj projekt, a zadovoljstvo će kasnije, kad sve bude dovršeno biti još i veće.

Druga faza radova će ići puno brže i uskoro će se vidjeti gabariti hotela. Kupili smo od stanara i lijepu vilu koja je u sredini ovog projekta i nju ćemo kompletno renovirati.

Za vilu imamo posebnu građevinsku dozvolu, bit će u funkciji hotela, povezana s njime toplom vezom. U njezinom će prizemlju biti lijepi wine bar otvoren za građanstvo…

Paralelno s hotelom napravit će se i pristupna cesta tako da svi koji ovdje žive dobiju adekvatan pristup, most preko prometnice u javnoj upotrebi i podzemna garaža ispod hotela.

Također, riješili smo i veliki problem oborinskih voda jer je poznato da se vode s Učke slijevaju u Ičiće, a ispitivanja terena i tokova vode su vrlo dugo trajala.

Svi su mali kanali sada spojeni u glavni, veliki kanal i zadovoljni smo rješenjem, premda se s vodama i njihovom snagom – nikad ne zna.

Ostalo nam je još i da riješimo odvodnju na samoj plaži. A vizura Ičića ovim ulaganjem od skoro 100 milijuna eura neće biti narušena, bit će samo promijenjena.

Planiramo da karakteristika ovog hotela bude upravo u zelenim površinama koje ga okružuju i to ćemo uz nove nasade i ostvariti.

Beton hotelu ne daje ekskluzivnost. Hotel gradimo na 23 posto parcele, a ostalo će biti ozelenjeno i prekrasno uređeno, bit će tu osim zelenila i fontana, kako bi se ostvarila pozitivna energija u kombinaciji vode i zelenila i kako bi se ljudi ovdje dobro osjećali.

Velika je vijest činjenica da brend kao što je Marriott International dolazi u Ičiće. Koliko će ulazak ovog hotelskog lanca utjecati na budućnost mjesta?

– Kada smo pred nekoliko mjeseci potpisali ugovor s Marriottom, njihov glavni direktor za Europu je rekao da je od tog momenta vrijednost nekretnina u Ičićima narasla za barem 20, ako ne i 30 posto.

Isto tako će i privatni iznajmljivači imati veliku korist, jer će Ičići postati prepoznati na globalnom turističkom tržištu i više neće biti osuđeni samo na klasične turiste koji do destinacije dolaze autom.

Ulazak Marriotta u Ičiće promijenit će trendove u pozitivnom smjeru i to bi trebao biti model za cijelu Hrvatsku, za sva turistička mjesta uključujući i Opatijsku rivijeru, da postanemo prepoznati na globalnoj turističkoj karti svijeta.

Standardizirana kvaliteta koju imaju veliki hotelski lanci ima vrlo velik »bazen« turista odlične platežne moći i, primjerice, samo Marriott ima između 20 i 30 milijuna članova s karticama i ti gosti putuju svugdje gdje postoje hoteli Marriott.

Baš »kao doma«

Koliko je po vašem mišljenju za hrvatski turizam važno uvođenje eura kao službene valute? Također, zanima nas i vaš stav o koristima ulaska u Schengen?

– Smatram ova dva momenta po kojima će se pamtiti 2023. godina ključnim. Ako govorimo o Schengenu, to ne znači samo izostanak gužvi na granici.

Jer osjećaj da se »osjećaš doma«, najbitnija je stvar na svijetu, a s obzirom na najnoviji razvoj situacije, gosti sada imaju priliku osjećati se kod nas baš »kao doma«.

Do sada to nije bilo tako, a granica je osim što je oduzimala vrijeme zbog čekanja na prelazak, bila i psihološka barijera koja je sada nestala.

Turisti su do sada smatrali da ulaze u neki novi prostor, no sada se mogu osjećati puno bolje i to je jedan veliki plus. Što se tiče eurozone, tu je isto veliki benefit jer današnji turisti ne moraju preračunavati cijene, a i svi mi volimo kad nam je sve jasno.

Kad imate neku valutu koja vam nije jasna, stalno imate taj psihološki pritisak jeste li dobili adekvatnu vrijednost za novac ili niste, je li vas mjenjačnica prevarila ili ne, ne osjećate se tako dobro kao kad imate istu valutu kao i u zemlji iz koje dolazite. Obje su stvari i uvođenje eura kao nacionalne valute i ulazak u Schengenski prostor za nas maestralno važne…

Nalazite li u uvođenju eura možda i neke negativnosti za lokalno stanovništvo, primjerice zbog velikog porasta cijena i smanjene kupovne moći koja je evidentna?

– Kod nas su se paralelno dogodile dvije stvari. Uveli smo euro, a s druge strane je došlo i do velike inflacije u cijelom EU-u. Sam euro ne bi izazvao tako velika poskupljenja, ali ova inflacija koja je krenula i koja je fundamentalna – dovela je do porasta cijena i pada kupovne moći i to je velik problem.

Danas su mnoge stvari 30 posto skuplje, ali ne toliko zbog uvođenja eura, koliko zbog inflacije. Istina je da bi se zbog uvođenja eura cijene zaokruživale naviše, ali ipak bez inflacije ne bi bilo tako velikog rasta cijena. Ovo što se dogodilo, za turizam nije dobro.

Redefinicija turizma

Što vam se čini, kakvu se sezonu u turističkom smislu u Hrvatskoj može očekivati do kraja godine?

– Informacije koje kruže su dosta konfuzne i kontradiktorne. Jer ako se oslanjaš na statistiku, koja je jedna interesantna stvar, brojke koje se dobiju mogu značiti sve, ali i ništa.

Turizam je jedna dosta fluidna priča, tako da ja mislim da će sezona možda u konačnici biti financijski ista kao lani ili čak bolja, no mislim da će izostati jedan dio turista, pogotovo onih u privatnom smještaju.

U odnosu na prošlu godinu, privatni su se iznajmljivači malo polakomili i podigli cijene i više od samog porasta troškova i dio turista neće doći.

Recimo, Njemačka je u recesiji i turisti iz ove zemlje na koje smo računali, mogli bi izostati, neki već i nisu doputovali. Doći će turisti iz Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke, s istočnih tržišta, ali bit će puno manje njemačkih gostiju.

A recesija u Njemačkoj se sto posto prelijeva i na nas i mi tu ništa ne možemo. I mi smo već također u recesiji jer su nam plaće, osim ponegdje u privatnom sektoru, ostale iste, a troškovi života su nam jako porasli. Sve nam je poskupjelo, a većina plaća se nije promijenila i takva je situacija neodrživa.

Kakva su vaša predviđanja za budućnost hrvatskog turizma?

– Počela je redefinicija hrvatskog turizma. Ne mogu zaboraviti kada mi je prije petnaest godina jedna eminentna stručnjakinja za turizam iz jedne zemlje Dalekog istoka rekla da je Hrvatska turistički nerazvijena, što je meni bilo čudno, no generalno je to bilo točno bez obzira na broj turista koji ovdje dolaze.

Bili smo daleko od kvalitete u svjetskim razmjerima, no ulazak brendova to u svakom slučaju mijenja na bolje. Raste konkurencija i morat ćemo što više ulagati u kvalitetu.

Također, morate znati da se investicija u turizam, u izgradnju hotelskih kapaciteta ne isplati i povrat investicije je za 15 ili 20 godina što nijednom ozbiljnom poduzetniku nije zanimljivo.

Dakle, te bi investicije trebalo rasteretiti, da budu brže isplative, a posebno bi trebalo poticati obnovu starih objekata kojih je u ovom trenutku na cijeloj obali jako puno.

Obnova starih objekata trebala bi biti primarna. Smatram da uz našu obalu u 80 posto objekata treba uložiti značajnija sredstva kako bi dobili na kvaliteti.

Kada govorimo o situaciji na Kvarneru, dogodila su se u prošlim godinama preuzimanja hotela od strane novih vlasnika i sada treba vidjeti hoće li nakon početnog optimizma situacija biti takva da možemo ostati optimisti, ili se pak pretvoriti u pesimiste.

Rad na brendu

Je li po vašem mišljenju Kvarner dovoljno prepoznatljiv na svjetskom tržištu?

– Nije. Apsolutno je neprepoznatljiv. Nemamo nijednu svjetski poznatu manifestaciju koja bi se održala negdje kod nas, nemamo nijedan globalni brend, a ponudu čine uglavnom kampovi koji su po mom sudu čisti »real estate business«.

Nekada su kampovi značili život u prirodi, a sada su postali nekretninski biznis i turisti kućice kupuju i onda ih čak i prodaju i to više nije to.

Gospodarstvo od toga nema neke velike koristi. Doći od destinacije kampova do destinacije koja je globalno prepoznatljiva na tržištu je vrlo teško i da bi se to ostvarilo morat će postojati ozbiljna strategija i ljudi koji će se njome baviti.

Mi se trudimo da u toj priči damo neki doprinos i volio bih da Opatija, Rijeka i sva naša mjesta uz obalu dobiju kvalitetu kakvu zaslužuju, a ne da nam se na svakoj rivi raspada poneki hotel.

Je li Hrvatska danas turistički brend?

– Hrvatska je turistički brend, ali brend brzo blijedi ako na njemu ne radite. Može postati globalna turistička sila, ali ne smije dozvoliti da joj se dogodi ono što se dogodilo Španjolskoj.

Moramo odrediti koja mjesta želimo definirati za elitni turizam, koja kao obiteljski, zdravstveni, heritage i slično i na tome graditi mikro brendove.

Ne može svako malo mjesto biti elitna turistička destinacija niti za tim ima potrebe. Smatram da na svijetu ne postoji zemlja s većim turističkim potencijalom od Hrvatske, a puno putujem i puno sam toga do danas vidio pa mogu uspoređivati.

Smjestio bih Hrvatsku vrlo visoko, ona je u ovom trenutku po mnogim stvarima »top«, osim po ponudi. Moramo dovesti dobre, poznate brendove i sve sadržaje koji ih prate i tada ćemo biti na dobrom putu. Gost mora imati gdje potrošiti novac.

Zaključno, mi smo na početku redefinicije hrvatske turističke ponude, koja, budemo li mudri, može Hrvatsku smjestiti u sami vrh svjetske turističke karte. Globalni brendovi i lokalna ekspertiza mogu dati fenomenalne rezultate u toj redefiniciji.

Ultimativni cilj nam je dovesti luksuzni Ritz Carlton u Opatiju

Priprema li DDG Grupa još sličnih projekata u turizmu, ili bolje pitanje, koji su vam sljedeći projekti?

– Naravno, upravo razvijamo veliki mix use projekt u Rijeci, gdje planiramo potpuno novu vizuru industrijskog kompleksa, od hotela do medicinskog turizma i stanovanja.

Radimo na projektu hotela visoke kategorije u Zagrebu, koji bi bio ultimativni business hotel i mjesto koje bi dalo statement u poslovnim krugovima u našem glavnom gradu.

I, naravno, naš ultimativni cilj je dovesti luksuzni Ritz Carlton u Opatiju, čime bi se Opatija definitivno vratila na put stare slave odmorišta europske elite.